1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Ima li još spasa za TTIP?

Njemačka kancelarka se zalaže za Njemačku koja će biti otvorena prema svijetu. Prema njezinom mišljenju, u to se ubrajaju i sporazumi o slobodnoj trgovini.

Poslovati po cijelome svijetu, preko svih državnih granica. Slobodna trgovina je velika tema izvoznog gospodarstva, pa time i mnogih njemačkih poduzetnika. U Njemačkoj više od 15 milijuna radnih mjesta posredno ili neposredno ovisi o izvozu. To je skoro svako drugo radno mjesto. Ove godine će se iz Njemačke u svijet izvesti robe za oko 1.220 milijardi eura.

Zato ne čudi što se izvoznicima ne sviđa sve veći otpor društva protiv planiranih sporazuma EU-a sa SAD-om (TTIP) i Kanadom (CETA). "Tko je u ovoj zemlji protiv slobodne trgovine, taj se bori protiv osiguravanja i poboljšanja životnog standarda svojih zemljaka", kritizira Anton Börner, predsjednik Udruge za vanjsku trgovinu (BGA). "Ali on čini medvjeđu uslugu i milijunima ljudi koji se pokušavaju izvući iz siromaštva."

Tko određuje standarde?       

Anton Börner ima podršku njemačke kancelarke. "Zalažem se za nastavak pregovora o TTIP-u", rekla je Angela Merkel na Danu poduzetnika BGA-a, forumu koji ova udruga organizira svake dvije godine. "Ako ćemo ih razumno nastaviti, mogli bi pisati povijest globalizacije."

Angela Merkel

Angela Merkel podržava sporazume o slobodnoj trgovini

Kancelarka je tom prigodom objasnila da cilj nije samo ukidanje carina i uvođenje jedinstvenih tehničkih normi u EU-u i SAD-u, nego i određivanje standarda, primjerice u socijalnim i ekološkim pitanjima. "CETA je postavila mjerila koja nisu dostignuta ni u jednom drugom sporazumu o slobodnoj trgovini. Mi nikada nećemo u pregovorima o TTIP-u ići ispod europskih standarda koje smo si već danas odredili."

No kritičari na to gledaju drugačije. "Jedna strana napada viši standard druge strane i to je problematično kod pregovora", kritizira Anton Hofreiter, predsjednik kluba zastupnika stranke Zeleni u Bundestagu. "Izjava da se radi o uvođenje zajedničkih viših standarda, ne slaže se s našim iskustvom." 

"Pregovarati trezveno i opušteno"

Hofreiter također ističe da nisu svi oni koji prosvjeduju protiv TTIP-a i CETA-e automatski protiv slobodne trgovine ili otvaranja prema svijetu. On smatra da nijedan građanin nema problema s usklađivanjem tehničkih standarda. Ali dodaje da nitko ne može imati razumijevanja kada se u razvijenim pravnim državama s učinkovitim pravosuđem za pojedince želi uvesti privatna arbitraža.

Ovaj političar iz stranke Zeleni zalaže se za sadržajne promjene kod pregovora. "Ako se radi samo o sporazumima o slobodnoj trgovini, onda savjetujem da se nastavi raditi tamo gdje su u prošlosti postignuti uspjesi, naime kod tehničkih standarda." I preporučuje da se o TTIP-u nastavi razgovarati "trezveno i opušteno". I bez žurbe. "Smatram pretjeranim kada se ponaša kao da više neće krenuti nijedan teretni brod iz Hamburga prema New Yorku ako neće biti TTIP-a."

Kanada Sigmar Gabriel i Justin Trudeau

Ministar Gabriel nedavno je u Kanadi o CETA-i razgovarao s kanadskim premijerom Trudeauom

Novi početak sa SAD-om?

Savezni ministar gospodarstva Sigmar Gabriel ide još korak dalje. On se zalaže za novi početak pregovora EU-a i SAD-a. Govoreći na Danu poduzetnik BGA on je rekao kako ne vjeruje da će TTIP biti dovršen već ove godine. "Pretpostavljam da ćemo nakon predsjedničkih izbora u Americi trebati novi početak." Prema njegovom mišljenju, uzor bi trebao biti sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade i naglašava da je CETA "zaštita protiv lošeg europsko-američkog sporazuma".

No sada treba pričekati hoće li Amerikanci željeti nove pregovore. U svakom slučaju, Anton Börner polazi od toga da Europa s TTIP-om možda zadnji put ima šansu sudjelovati u sporazumu "kojim mi možemo određivati standarde svjetske trgovine". Ti standardi možda neće ispuniti sve želje, priznaje predsjednik BGA i ističe: "Ali oni će biti sigurno bolji od onih koje bi druge regije bez demokracije i poštivanja ljudskih prava mogle odrediti bez našeg sudjelovanja."

 

Preporuka uredništva