1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ima li EU ponudu koju BiH ne može odbiti?

EU je spreman „novim očima“ sagledati situaciju u BiH i napraviti nove poteze kako bi pomogao toj zemlji da krene naprijed. Zauzvrat očekuje ozbiljnost i odgovornost bosansko-hercegovačkih političara.

Europska unija je složna u namjeri da BiH da novu šansu za pokretanje na putu reformi i eurointegracija. Zajednički posjet šefice europske diplomacije Federice Mogherini i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna Bosni i Hercegovini (5.12.) znak je europske podrške, ali i testa. “Imamo jasan mandat da testiramo političku volju novoizabranog rukovodstva i njihovu spremnost na uključivanje u procese koji nisu formalni već suštinski i koji će nam pomoći da krenemo naprijed“, poručila je visoka europska predstavnica.

Federica Mogherini

Federica Mogherini

Kada je BiH u pitanju u Bruxellesu postoji konsenzus oko nekoliko pitanja. Prvo, da zemlji treba dati novu šansu. Svi se slažu i oko toga da je trenutni „status quo“ u zemlji nedopustiv. Međutim, dok u BiH mnogi očekuju da europski dužnosnici dođu s „gotovom ponudom“ koja se prvenstveno ogleda u njemačko-britanskoj inicijativi, u EU-u kažu da je taj prijedlog samo jedan od mnogih koji se još razmatraju kada je riječ o novom europskom pristupu političkom i ekonomskom čvoru u toj zemlji: “Sastat ćemo se s novoizabranim članovima Predsjedništva, političkim vođama, predstavnicima civilnog društva i osobama iz poslovnih krugova u BiH. Saslušat ćemo ih i pozvati da djeluju. EU je spreman "novim očima" sagledati situaciju u BiH i koji bi to bili novi koraci, ali pod uvjetom da bude ozbiljnog odgovora političkih vođa i institucija u zemlji“, izjavio je povjerenik Johannes Hahn. Tako će na isto pitanje, o očekivanjima od ovog posjeta, europski dužnosnici odgovoriti da se prvenstveno nadaju dobrim vijestima koje ih čekaju u Sarajevu.

Kolika je europska naivnost u slučaju BiH?

U ocjenjivanju situacije, i to ne samo trenutne, u BiH, u Europskoj uniji se pored riječi „zastoj“, „ograničeni napredak“ ili „politički čvor“ često može naići na gestikulaciju koja podrazumijeva slijeganje ramenima, nemoćno širenje ruku pa i povremeno hvatanje za glavu inače suzdržanih europskih diplomata i birokrata. Podaci o zemlji su nemilosrdni i oni govore o najvećoj stopi nezaposlenosti među mladima u Europi, od čak 59 posto. BiH je s 28 posto druga u Europi po broju ukupno nezaposlenih, a ima i najnižu razinu kvalitete poslovnog okruženja, ali i najvišu percepcije korupcije. U Bruxellesu se konkretno definiraju najveći problemi zemlje od nepostojanja političkog konsenzusa, preko komplicirane institucionalne strukture, teške društveno-ekonomske situacije i problematične vladavine prava. Pitanje ustavnih reformi koje je slovilo kao uvjet svih uvjeta u cilju napretka BiH pokazalo se previše komplicirano i kontroverzno, bar u ovom trenutku.

Johannes Hahn

Johannes Hahn

EU kaže da prioritet sada stavlja na područja koja će građanima BiH donijeti nužno poboljšanje svakodnevnog života, kao što je ekonomsko upravljanje ili reforma pravosuđa. U borbi za „novi elan“ na putu BiH EU podršku traži novoj strategiji, novim ljudima na najvišim pozicijama u Bruxellesu, ali i u novoj vlasti u BiH. Tako je novoizabrani povjerenik za pregovore o proširenju izašao s novim osobnim pristupom situaciji u BiH. „Mnogi su već bili svjedoci različitih neuspješnih pokušaja u BiH i osjećaju se obeshrabrenima i u nemogućoj situaciji. Međutim, u političkom i profesionalnom životu čovjek mora imati minimum naivnosti kako bi pokrenuo stvari. Ono što nam je potrebno jest ono malo naivnosti da kada se odškrinu vrata mi kroz njih prođemo, i to je ono što ću ja pokušati“, najavio je Johannes Hahn.

Kompromis kao fundamentalni izazov u BiH

Nije tajna da je BiH u posljednja dva desetljeća bila „zatrpana“ dobrim namjerama i uvijek novim inicijativama. Najveći dio njih je propao, a neke su čak i pogoršale situaciju zbog frustracije kako građana BiH tako i EU-a usljed još jednog neuspjeha. Zato europski analitičari upozoravaju Bruxelles da ovoga puta ipak ne bude naivan i izbjegne istu zamku. “Ako i ova inicijativa ne urodi plodom rizik je velik da ćemo se naći u još lošijoj poziciji od one koja je bila“, upozorava direktor Centra za južnoeuropske studije iz Graza, Florian Bieber.

Florian Bieber

Florian Bieber

“Opasnost je da će zemlje članice EU-a tada dići ruke i reći: Mi zaista odustajemo! Od fundamentalnog značenja je da političke vođe u BiH, koji su najčešće imali druge prioritete, a ne eurointegracije, stavimo u poziciju da ne budu samo na riječima posvećeni EU-u“, objašnjava Bieber.

Pred svoj put u Bosnu i Hercegovinu Mogherini i Hahn su poručili da od lokalnih čelnika i nove vlasti očekuju dokaz o „ozbiljnosti i usvajanje prioriteta“ koji se odnose na bolji život građana i napredak zemlje na europskom putu. Europski političari ponovo spominju zahtjeve za „zajedničkom vizijom u BiH“, pozivaju osansko-hercegovačke vođe na „hrabrost u postizanju kompromisa“ i „odgovornost za prelazak s riječi na djela“. U EU-u svi se slažu da je postizanje kompromisa u BiH fundamentalni izazov. Ostaje još da se vidi je li Europa naučila kako da kod bosansko-hercegovačkih čelnika pokrene do sada nepostojeću želju za kompromisom odnosno je li došla do ponude koju u BiH neće moći odbiti?

Preporuka uredništva