1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Idući čin u grčkoj drami

Ministri financija zone eura moraju se pomaknuti s mrtve točke što se tiče spašavanja Grčke, upozorio je predsjednik euroskupine Juncker. U ponedjeljak (26.11.) se o tome ponovo raspravlja. Rezultati su neizvjesni.

ARCHIV - Eine EU-Fahne weht am 09.04.2010 über der Akropolis in Athen. Die Finanzminister des Eurogebiets kommen am Montag (16.05.2011) in Brüssel zusammen, um ein Rettungspaket von 78 Milliarden Euro für das pleitebedrohte Portugal unter Dach und Fach zu bringen. Die obersten Kassenhüter wollen auch über die zugespitzte Schuldenkrise in Griechenland beraten. Foto: ORESTIS PANAGIOTOU dpa +++(c) dpa - Bildfunk+++

Symbolbild Griechenland Euro Krise

Jean-Claude Juncker

Juncker gubi strpljenje

Ministri financija država s eurom kao platežnim sredstvom pod vodstvom luksemburškog premijera Jean-Claudea Junckera u ponedjeljak (26.11.) po treći put pokušavaju dogovoriti isplatu idućeg obroka iz paketa pomoći Grčkoj. Juncker je uoči sastanka u Bruxellesu signalizirao da i njegovo strpljenje ima granica: "Mislim da u ponedjeljak moramo završiti posao. Jer, situacija je takva da stvarno moramo donijeti zaključke." On je još u petak (23.11.) priznao da i dalje postoje problemi. U subotu je održao telefonsku konferenciju s ministrima financija eurozone kako bi pripremili sastanak. O rezultatima tih razgovora ništa nije priopćeno. I za vrijeme sastanka na vrhu EU-a prošlog tjedna Juncker je šefovima država i vlada pokušao objasniti koliko je dramatično stanje u kojem se Grčka nalazi.

Potraga za 14 milijardi

Prošlog ponedjeljka (19.11.) 17 članica eurozone i šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde nisu uspjeli postići dogovor oko financiranja paketa pomoći za Grčku. Problem je u tome što Atena u idućoj tranši ne treba samo planiranih 31 milijardu nego čak 45 milijardi eura. Grci, zbog teške recesije, trebaju duži rok i dodatne dvije godine kako bi državni deficit smanjili barem na dopuštenu gornju granicu. Ali kamate koji bi se nagomilali u te dvije godine "produžetka" bi onda značile dodatne troškove od 14 milijardi eura.

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble izjasnio se protiv novog, dodatnog programa pomoći za Grčku. Zato stručnjaci eurozone ispituju druge mogućnost kako da Grčka realizira svoje mjere konsolidacije uz iste troškove. Prijedlozi se kreću od smanjivanja kamata kredita koje Grčka već otplaćuje, čuje se ideja da se Europska banka odrekne kamata na novac koji je Grčka posudila od Europske središnje banke pa sve do otkupa starih grčkih zaduženja na financijskim tržištima. No ipak je pitanje, hoće li te mjere na koncu spustiti trošak spašavanja Grčke za 14 milijardi eura koliko bi moglo nedostajati.

Antonis Samaras

Samaras: "Mi smo obavili svoje."

Oklijevanje članica eurozone razljutilo je grčkog premijera Antonisa Samarasa. Na rubu prošlotjednog sastanka na vrhu EU-a je izjavio: "Mi smo izvršili naše obveze. Sada su na radu naši europski partneri i MMF da obave svoj dio." I stvarno: međunarodna "Trojka" u sastavu predstavnika Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a je potvrdila da je Grčka usvojila nužne programe štednje i reforme. No, Atena to nije obavila u zadanim rokovima i zato su joj potrebne još dvije dodatne godine za smanjivanje javnog duga na ispod 120 posto svog BDP-a. Osim toga, recesija u toj državi je očito znatno veća nego što se prvobitno očekivalo.

"Opet se spašavaju banke, a ne Grci"

Prema nekim neslužbenim informacijama, Christine Lagarde će navodno ipak pristati na produženje rokova Ateni. MMF će u tom slučaju u 2020. godini prihvatiti grčki javni dug od 124 posto. Sadašnje grčko zaduženje iznosi oko 170 posto BDP-a, a očekuje se da će iduće godine zbog recesije još porasti.

Max Otte

Otte: "Spašavaju se banke."

Josef Ackermann, bivši šef njemačke novčarske institucije Deutsche Bank, pak smatra da će biti nužan još jedan oprost dugova Grčkoj. Mnoge članice eurozone i Europska središnja banka odbijaju taj prijedlog jer su i same grčki vjerovnici pa bi to za njih značilo velike gubitke. U ožujku ove godine su se privatni vjerovnici poput banaka, velikih investitora i osiguravajućih kuća odrekli dijela svojih potraživanja od Grčke.

Ackermann sada računa s tim da će isti korak morati poduzeti i pojedine države: "To će kad tad morati doći. Ne mogu si zamisliti da se Grčka samostalno može izvući iz ove katastrofe, jer su gospodarski impulsi jednostavno preslabi." On se također izjasnio protiv izlaska Grčke iz eurozone jer smatra da bi to uzrokovalo još veće troškove nego spašavanje te zemlje. Drugačijeg je mišljenja financijski stručnjak Max Otte. On smatra da Ateni trebaju oprost dugova, izlazak iz eurozone i ponovni početak s vlastitom, obezvrijeđenom valutom. Otte pri tome ističe da od financijske pomoći nemaju direktne koristi grčki građani: "Plaćaju se kamate, otplaćuju dugovi. Spašavaju se banke, a ne Grčka." On upozorava da se zato ne može govoriti o "spašavanju Grčke".

Preporuka uredništva