1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I Srbi imaju problema s integracijom u Njemačkoj

U Berlinu je održan 4. Integracijski summit kojeg je prije četiri godine inicirala njemačka kancelarka Merkel. Među 120 sudonika iz političkog, kulturnog i vjerskog života bili su i predstavnici hrvatske dijaspore.

Angela Merkel na grupnoj slici sa sudionicima summita koji mnogi kritiziraju kao sastanak praznih obećanja

Angela Merkel na grupnoj slici sa sudionicima summita koji mnogi kritiziraju kao "sastanak praznih obećanja"

Njemačku su prije 50 godina počeli naseljavati prvi stranci, tadašnji "gastarbajteri", a javne diskusije o njihovoj integraciji u njemačko društvo otvorene su tek prije četiri godine. U fokusu svake diskusije o integraciji stranaca u Njemačkoj su doseljenici iz Turske, a ljude porijeklom a Balkana u javnosti malo tko i da spominje. Evo kako to objašnjava Bosiljka Šedlih, predsjednica berlinskog udruženja ”Kultura jugoistočne Europe”: ”Oni (doseljenici iz Turske, op. ur.) su najglasniji. To ima veze s time što dolaze iz velikog osmanskog carstva i nastupaju sasvim drugačije. Ljudi s Balkana, posebno nakon što se Jugoslavija raspala, sastavni su dijelovi malih zajednica, a inače smo mi sa Balkana uvijek bili pokoreni i više smo se morali prilagođavati drugima, nego što smo se mogli nekome nametati.”

Turci u Njemačkoj najglasniji i najvidljiviji - prizor iz berlinske četvrti Kreuzberg

Turci u Njemačkoj najglasniji i najvidljiviji - prizor iz berlinske četvrti Kreuzberg

Dok Srbi muku muče s integracijom...

Ranijih godina neslužbeno se govorilo da su ljudi s prostora nekadašnje Jugoslavije najbolje integrirana grupa doseljenika. Međutim statistike novijeg datuma su poražavajuće i daju sasvim drugu sliku, ocjenjuje Milan Čobanov, predsjednik Centralnog savjeta Srba u Njemačkoj. ”Nije dovoljno samo da smo vrijedni, da idemo redovno na posao i da ne stavljamo cipele u hodnik, nego da smo integrirani u sve segmente njemačkog društva”, kaže on.

Da Srbi nisu dovoljno dobro integrirani u Njemačkoj pokazuju i podaci da je broj nezaposlenih pripadnika tog naroda dvostruko veći od broja nezaposlenih Nijemaca. Loša integracija vidljiva je i u školskoj naobrazbi jer samo četiri posto srpske djece pohađa gimnaziju.

Učenice stranog porijekla u nastavi s njemačkom učiteljicom

Problemi s integracijom često su vidljivi u školskoj naobrazbi

Dodatni problem društvene integracije Srba u njemačko društvo predstavlja i to što se njihov kulturni život ne odvija u centru Njemačke, već na rubovima, i to većinom na nekim "folklorijadama" i "pjevaljkama", komentira Milan Čobanov. ”Naš veliki problem što se tiče srpske dijaspore, a onda se to tiče i dijaspore iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije je struktura ljudi koji su dolazili u Njemačku proteklih 40 godina. Oni su došli samo na određeno vrijeme i tako su se i ponašali, nisu investirali u školovanje svoje djece i sada imamo belaj. Imamo situaciju da nam nedostaje jedan kvalificirani i visoko obrazovni srednji sloj koji bi mogao biti nositelj kulture i svjetionik za one koji nisu uspjeli”, objašnjava Čobanov.

...dok Hrvati imaju problem zbog velike asimilacije

Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Mijo Marić protivi se paušalizaciji stranaca. Marić smatra da su diskusije o integraciji stranaca usmjerene prema problemima i da se dobri primjeri integracije uopće ne tematiziraju. To potvrđuje primjer treće i četvrte generacije hrvatskih doseljenika kojima asimilacija u njemačko društvo predstavlja mnogo veći problem od integracije, zaključuje Marić.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva