1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

I rakijom protiv čitavog (financijskog) svijeta

U Mađarskoj je nova desničarska vlada uvela paket mjera za oporavak gospodarstva. U to spada i dozvola Mađarima da bez poreza sami peku svoju rakiju "Palinku". Bruxelles i MMF upozoravaju: Mađari se igraju vatrom.

Slavlje mađara

Nakon 'teškog' dana - pravo na svoju rakiju

Od prvog kolovoza je ukinuta zabrana koja traje već 90 godina: Mađari smiju peći vlastitu "Palinku", rakiju od šljiva, marelica ili drugog voća, jer je "mađarski radnik zaslužio i malo olakšanje nakon napornog rada". Nije čudo da nakon tih riječi mađarskog premijera Viktora Orbana njegova slika visi na mnogim zidovima u Mađarskoj.

Mađarski premijer Viktor Orban

Slika Viktora Orbana je na mnogim zidovima

Doduše, takvo djelomično ukidanje poreza na alkoholne proizvode mora odobriti i Europska unija, ali i mađarskog premijera i mnoge Mađare, trenutno malo zanima što misli Europa i čitav svijet: "Ne dopuštamo da nam inozemstvo propisuje, što da radimo", čuje se od Orbana. Nakon višegodišnjeg "kmetstva" zemlja je "konačno došla do gospodarskog samoopredjeljenja". To "samoopredjeljenje" znači i paket gospodarskih mjera gdje je ukidanje poreza na rakiju tek jedno od 29 - može se reći, podjednako upitnih mjera sanacije nacionalnog gospodarstva.

"Mađarska može i sama"

Jer Mađarska je, pored Letonije i Ukrajine, zemlja istoka Europe koju je kriza najteže pogodila. Već u jesen 2008. se Mađarska nalazila na rubu provalije: samo hitnim kreditom u iznosu od 20 milijardi eura MMF-a i EU-a je država spašena od nelikvidnosti. Isplata posljednje tranše od 5,5 milijardi eura sada je "na ledu" i zato glavni ekonomist Dekabank Urlich Kater upozorava kako se Budimpešta "igra vatrom".

Novčanice forinte

Forinta će još dugo ostati valuta - jer je Mađarska sve dalje od zadovoljavanja uvjeta da preuzme euro.

Mađarska država će ove godine potrošiti 4,5% više novca nego što ima, iako Budimpešta uvjerava Bruxelles da će već slijedeće godine državni deficit biti, doduše još uvijek iznad dopuštenog u EU, ali ipak tek 3%. Kako bi to postigla, u paketu mjera je osim rakije i smanjenje poreza - za poduzeća i za prihode građana.

S druge strane, predviđeni su golemi porezi za banke i osiguravajuća društva. "Njih se više ne smije smatrati svetim kravama" izjavio je premijer Orban, opravdavajući mjeru po kojoj će banke već ove godine plaćati porez u iznosu od 0,45% njene bilance, a od osiguravajućih društava 5,8 njenih premija - bez obzira, bilježili osiguravatelji gubitak ili dobitak. Budimpešta se time nada državnu blagajnu napuniti sa dodatnih 702 milijuna eura i što je, obzirom na ukupan BDP, najveći porez za banke na čitavom svijetu.

Teško je vidjeti "zdravlje"

Parada husara

Usprkos realnim gospodarskim pokazateljima, Mađarska pršti od samopouzdanja.

S takvim prihodima je Budimpešta uvjerena da joj nitko ne treba kako bi savladala poteškoće - a najmanje Međunarodni monetarni fond. Ovog tjedna su prekinuti pregovori sa tom svjetskom financijskom institucijom, a mađarski državni tajnik u ministarstvu financija Zoltan Csefalvay tvrdi kako je mađarsko gospodarstvo "zdravo" i kako Mađari "mogu bez MMF-a, i bolje da je tako". Ipak, Mađarskoj treba novac, ali joj je prvotni cilj postići dogovor s Europskom unijom.

Panorama Budimpešte

Sve ih je manje koji si mogu priuštiti luksuz

Ipak, pogled na zatvorene trgovine u središtu Budimpešta teško da pokazuju kako je mađarsko gospodarstvo baš osobitog zdravlja. Usprkos što padaju i cijene zakupa, nedavno je svoja vrata zatvorila i ekskluzivna kavana modne kuće Emporio Armanija. Kod prosječnog prihoda od 700 eura na mjesec - ako i poduzeće nije pogođeno mjerama štednje, sve je manje Mađara koji si mogu dopustiti luksuz. To je zapravo najveći problem te zemlje: prezaduženost građana.

Krediti, krediti, krediti...

Početkom ovog stoljeća, kada je Mađarska bila na pragu članstva u Europskoj uniji i kada je izgledalo kako će biti samo bolje, mnogi građani su se odvažili na uzimanje kredita. Masovno su se kupovali stanovi, ali i potrošačka dobra poput automobila i televizora. Kamate su tada bile povoljne, ali mnogi nisu obraćali osobitu pažnju da su krediti često imali deviznu klauzulu - i to u švicarskim francima. Od početka krize je franak narastao za čitavih 30% i to je izazvalo katastrofu u mnogim kućnim blagajnama. Prema nekim procjenama, čak 700.000 Mađara više nisu u stanju podmirivati svoje kreditne obaveze. Od početka srpnja je u Mađarskoj zabranjeno izdavanje kredita u devizama - ali šteta je već počinjena.

Ulaz u dvoranu za konferencije u zgradi MMF-a

"Mađarskoj ne treba MMF!"

Zato i pohod mađarskog premijera protiv banaka zapravo uživa veliku popularnost među stanovništvom, optužujući banke da su ih dovele u nevolju. Ako je i za vrijeme socijaldemokratske vlade još bilo masovnih prosvjeda protiv mjera štednje, sada su građani uvjereni da njihov premijer čini ono što treba - pa makar i krenuo u masovnu smjenu svih rukovodećih osoba u državnim uredima koji bi mogli smetati njegovoj konzervativnoj vladi. Jedino je Andas Simor, direktor Mađarske narodne banke, odlučno odbio dati ostavku. Vlada je odmah zaprijetila da će direktoru onda smanjiti plaću - za 75%!

Autor: A. Šubić (AFP, FTD)

Odg. ur: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva