1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

I njemački političari smjenjuju urednike

Upravno vijeće Drugog programa njemačke televizije (ZDF) neće produžiti ugovor glavnom uredniku Nikolausu Brenderu. Za produženje je glasovalo sedam od 14 članova, a bilo bi potrebno devet. Odluka ima političku pozadinu.

Suradnice postaje ZDF

Tko odlučuje o urednicima javne televizije?

Teoretski, u Vijeću koje broji 14 članova, trebaju sjediti "ugledni predstavnici javnosti", ali u praksi su gotovo sva vijeća javnih medijskih kuća preplavljena - političarima.

Predsjednik vlade Hessena Roland Koch

Smije li predsjednik pokrajinske vlade odlučivati o glavnom uredniku?

I upravo iz politike je došao poziv na smjenu glavnog urednika: predsjednik vlade pokrajine Hessen, kršćanski demokrat Roland Koch je još u veljači pozvao da se ne produži ugovor glavnom uredniku Drugog programa njemačke televizije - poznatijem po njegovoj kratici ZDF. Brenderov ugovor istječe u ožujku 2010., a pokrajinski predsjednik vlade naravno da nije kao razlog naveo političke nesuglasice - nego gledanost ZDF-a, osobito njegovih središnjih vijesti.

Tko je tu gazda?

Doista se mora reći kako gledanost središnjeg dnevnika ZDF-a "Heute" pada još od 2002. godine. Postaja je uvela promjene u programu koji i po mišljenju drugih, nisu bile uvijek uspješne. Ali gledanost središnjih vijesti pada kod svih postaja i stručnjaci misle kako je tome uzrok manje odluka jednog ili drugog urednika, koliko informacijska ponuda interneta.

Nikolaus Brender, glavni urednik ZDF-a

Nikolaus Brender, glavni urednik ZDF-a

Ipak mišljenje političara iz Hessena Rolanda Kocha ima drugu težinu - jer on sjedi i na čelu Vijeća ZDF-a. To tijelo, u "dogovoru" s intendantom postaje ZDF Markusom Schächterom, treba odlučiti o ugovoru glavnom uredniku. Intendant je želio zadržati svog urednika, ali nije uspio. Jer Vijeće ZDF-a je već odavno politizirano i podijeljeno u dva tabora, u "crvene" socijaldemokrate i "crne" kršćanske demokrate. "Crni" u pravilu imaju većinu - to je tako još od 1962. godine kada je na inicijativu Adenauera i osnovana ova "javna" televizija.

Javnost (ni)je isto što i politika

Nakon nacizma i neviđene propagande koja se čula uoči i za vrijeme 2. svjetskog rata, saveznici su okupiranoj Njemačkoj propisali britanski model nadzora medija kakav ima i BBC. Zato se i u Njemačkoj ti mediji zovu "Öffentlich-Rechtlicher Rundfunk", javno-pravne postaje, ali ponekad ta "nezavisna javnost" potpada pod utjecaj križaljki političkih stranaka.

Takvih slučajeva ima i u Njemačkoj. Stručnjak za medije, Jörg Wagner ukazuje da je u tome aktivno sudjelovao i Konrad Adenauer, prvi kancelar Savezne Republike Njemačke: "Nije se uzalud u početku Drugi program njemačke televizije, ZDF, nazivao 'Adenauerovom postajom' jer ju je on htio pretvoriti u državnu televiziju. To mu nije uspjelo, ali njegovi kršćanski demokrati su uvijek imali većinu - i utjecaj, sve do odluka o najvažnijim položajima."

Središnje vijesti ZDF-a

ZDF je uveo promjene koje se ne dopadaju baš svima. Ali ovoliki utjecaj političara je - kršenje Ustava!

Samo zato jer "crni" i u ZDF-u imaju uvjerljivu većinu se i "crni" Roland Koch uopće usudio tako javno govoriti o sudbini urednika. Onda ostaje pitanje, koliko je televizija "javna" kada o njoj odlučuju političari - o kojima se i izvještava u tim istim medijima?

Bivši intendant najveće pokrajinske televizijske postaje WDR iz Kölna, Fritz Pleitgen, ne misli da to mora biti loše. Konačno, upravo pokrajine su i odgovorne za opstanak postaja, ali... "Imam dojam da je ovdje riječ o ne baš blještavom primjeru gdje političari žele staviti medije pod svoju kontrolu."

Jasno kršenje Ustava!

Glavni urednik ZDF-a Brender, nije član bilo koje stranke. Pisao je komentare i o političarima koji sjede u Vijeću. Ali ta poplava političara u nadzornim tijelima medija je potakla i otvoreno pismo čak 35 njemačkih stručnjaka za državno pravo koji ukazuju kako je ovakav politički nadzor medija - jasno kršenje Ustava! Profesor Matthias Cornils sa Sveučilišta u Mainzu: "Ustavni sud je više puta u odlukama ukazivao na ustavnu odredbu po kojoj sloboda medija znači i da organizacija medija mora biti distancirana od države, dakle da ne smije pasti u ruke vlade ili države. To znači da postaje moraju uživati autonomiju i biti tako organizirane da programske odluke donose institucije koje ne mogu biti nadzirane od države."

Naravno, na takvo kršenje se mora reagirati. Ali postoji problem: na ovakvu strukturu nadzornih tijela formalno se žaliti mogu jedino - političari! A iako je "crveni" tabor u konkretnom slučaju u manjini, niti od socijaldemokrata se ne čuju baš ogorčeni prosvjedi zbog takvog miješanja politike u medije.

Urednik Brender vodi okrugli stol sa tadašnjim čelnicima svih parlamentarnih stranaka, od Angele Merkel i Guida Westerwellea pa do Gerharda Schrödera i Joschke Fischera

Mediji su tu da slobodno pitaju političare kamo vode državu - bez straha da će ih to koštati karijere.

Autor: Ludger Fittkau (aš)

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva