1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

I Njemačka ima svoj 'Pelješki most'

Kada si političari nešto utuve u glavu, niti jedan megalomanski projekt se ne čini preskupim. Toga nisu svjesni samo građani Hrvatske nego i žitelji doline rijeke Mosel u Njemačkoj.

Rijeka Mosel je oduvijek fascinirala Georga Lasku. Pritoka Rajne lagano meandrira kroz pitome i idilične krajeve zapadne Njemačke, područja Eifela i Hunsrücka. Na obroncima koji se uzdižu uz Mosel nalaze se neki od najboljih vinograda Njemačke. Iz svih tih razloga Laska se prije 20 godina iz užurbanog velegrada Kölna doselio u selo Ürzig. „Fascinirao me pejzaž koji zrači nevjerojatnim mirom. Mjesto kao stvoreno za odmor“, govori Laska.

Besmisleni projekt

Georg Laska

Georg Laska strahuje za svoju idilu

No sad bi ta idila mogla biti ugrožena: do 2016. preko doline Mosela bi trebao biti sagrađen najviši vijadukt Europe. Sa 160 metara visine i 1,7 kilometara dužine, most bi gospodarski i prometni centar Frankfurt na Majni s okolicom trebao približiti zemljama Beneluxa i prije svega roterdamskoj luci. Zasad se od mosta superlativa na vidi mnogo. No temelji za tri od ukupno dvanaest stupova na kojima bi trebao počivati most su već izliveni. „Svaki put kad prođem ovuda, osjetim kako me stegne oko srca“, kaže Georg Laske. On kao i mnogi drugi dvoji oko svrsishodnosti ovog mamutskog projekta. Kad je prvi put čuo za planove, Laske je prvo pomislio da se radi o neslanoj šali. Gospodarski i logistički smisao mosta nije vidljiv na prvi pogled. No ideja o ovom graditeljskom divu je nastala još u šezdesetima, na vrhuncu Hladnog rata. Američke i NATO postrojbe, koje su još uvijek ovdje stacionirane zajedno sa strateškim atomskim naoružanjem, htjele su ovim mostom bolje povezati uporišta koja se nalaze s obje strane Mosela. No čak ni Hladni rat nije mogao poslužiti kao katalizator za financiranje tako skupog projekta. Osim toga, ekspertize su pokazale kako novi most ne bi skratio put od Frankfurta do Rotterdama nego ga dapače produljio i to za čitav sat.

Financiran novcem poreznih obveznika

Plakat protesta protiv vijedukta preko Mosela

NE mamutskom projektu! DA dolini Mosela!

No 40-tak godina kasnije. 2008., njemačka vlada je, kako bi ublažila posljedice globalne financijske krize, odlučila izdvojiti 50 milijardi eura za investicijske projekte diljem Njemačke. Otad mnogi lokalni političari pri financiranju smionih projekata koji inače ne bi bili nikad financirani, zadovoljno trljaju ruke. Tako i lokalni političari u glavnom gradu pokrajine kroz koju najvećim dijelom Mosel, koja izvire u Francuskoj, prolazi. Savezna pokrajina Rheinland-Pfalz je uložila 20 milijuna, savezna vlast u Berlinu je obećala preostalih 250 milijuna eura. Početak gradnje popraćen je žestokim prosvjedima ljubitelja vina iz čitavog svijeta i pokrajinskog ogranka, tada oporbene, stranke Zeleni. No danas Zeleni sjede u lokalnoj vladi, a njihovi glasovi protiv gradnje megalomanskog projekta su utihnuli.

Porozno vulkansko tlo

dio doline rijeke Mosel

Zasad joü bez mosta - dio doline rijeke Mosel

Jedini koji trenutno dobro žive zbog mosta preko Mosela su autori stručnih ekspertiza. Njih se u međuvremenu već nakupilo ali im je odlika ta da se ne podudaraju u mišljenjima. Dok one studije koje naruči lokalna vlast polaze od prometa od 25.000 vozila na dan, studije koje naruči središnja vlast u Berlinu u pravilu računaju s ne više od 13.000 vozila. Projekt i zbog mnogobrojnih tužbi vinara iz kraja, koji je poznat po svom rizlingu, stalno visi u zraku. Obitelj vinara Johannesa Schmitza na obroncima Mosela uzgaja lozu još od 1867. Zbog gradnje mosta njegov je vinograd u opasnosti. Porozno vulkansko tlo (u Eifelu se nalazi najveći ugasli vulkan Europe) koje skrbi za specifičan okus lokalnog rizlinga bi mogao značiti i kraj vinogradarstva u blizini mosta. Mnoge padine su nakon početka izgradnje naime počele kliziti. Scmitz sarkastično primjećuje kako se od njih očekuje da trsove presade na neko drugo mjesto.

Političari su tako odlučili

vijadukt preko rijeke Mosel

Zasad još samo simulacija - vijadukt preko rijeke Mosel

No nestabilno vulkansko tlo nije samo opasnost za vinograde. Prema mišljenju nekih stručnjaka poput Edmunda Krautera sa Sveučilišta u Mainzu, klizeće padine bi mogle ugroziti i stabilnost stupova na kojima bi trebao počivati divovski vijadukt. „Klizišta pomiču tlo do dubine i do 50 metara a to je upravo dubina do koje sežu temelji stupova“, kaže Krauter. Njegov kolega Harald Ehses, direktor Pokrajinskog ureda za geologiju i rudarstvo godinama upozorava na gradnju tako masivnog objekta na tako trusnom području. U međuvremenu, Ehses, kako se procjenjuje, nakon packi iz pokrajinske vlade u Mainzu, više ne govori negativno o „projektu stoljeća“. Za svaki slučaj je naručena još jedna studija koje bi trebala pratiti utjecaj gradnje na kvalitetu vode. Cijena: 250.000 eura. U međuvremenu su se troškovi gradnje vijadukta preko Mosela popeli na 375 milijuna eura a vrlo je vjerojatno da će ova svota još rasti. Jer, kako kaže geolog Krauter: „Vijadukt će se graditi, bez obzira na sve jer su političari tako odlučili“. Najave političara da bi „najviši vijadukt u Europi“ mogao privući dodatne turiste u dolinu Mosela lokalnim vinogradarima su slaba utjeha.

Preporuka uredništva