1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I Njemačka govori o genocidu nad Armencima

Ovih dana se navršava 100 godina od masovnog masakra nad Armencima u Osmanskom carstvu. Dosad je njemačka vlada, iz obzira prema Turskoj, izbjegavala pojam genocid. Sad i vlada namjerava stvari nazvati pravim imenom.

Njemačka savezna vlada promijenila je kurs kada je u pitanju zločin nad Armencima, počinjen u doba Osmanskog carstva. Glasnogovornik vlade Steffen Seibert je u ponedjeljak ukazao da vlada u Berlinu prepoznaje da je masakr nad Armencima prije 100 godina isto što i genocid. To omogućava prihvaćanje nacrta rezolucije, koja će biti usvojena u Bundestagu u petak (24.4.2015.), kada se bude odavalo počast žrtvama toga zločina. U nacrtu brojni zastupnici iz vladajućih stranaka CDU-a, CSU-a i SPD-a pišu "da je sudbina Armenaca u Prvom svjetskom ratu tipična za povijest masovnog uništenja, etničkog čišćenja i progona, odnosno zločina genocida počinjenih u 20 stoljeću".

Vlada će upotrijebiti riječ genocid

Time se u Njemačkoj mijenja puno više toga nego sama retorika. Po prvi put bi Bundestag masakr nad Armencima u vrijeme Osmanskog carstva mogao nazvati onako kako većina povjesničara vjeruje da ga treba nazvati - genocidom. To je apsolutna novina, jer su do sada njemački političari izbjegavali upotrijebiti ovu riječ. Govorilo se o masakru i protjerivanju, ali ne i o genocidu. Time se trebao izbjeći diplomatski spor s partnerom u NATO-u Turskom. Jer Turska, kao zemlja nasljednica Osmanskog carstva, strogo odbacuje pojam genocida i prijeti svim mogućim mjerama i konsekvencijama onima koji zločine nad Armencima nazovu genocidom. U Turskoj se patnja Armenaca i dalje promatra kao "ratom uvjetovan i izazvan progon, koji nije bio ništa drugo nego mjera sigurnosti". Turska osporava i broj žrtava genocida. Brojni povjesničari tvrde da se radilo o 1,5 milijuna ljudi, dok Turci to opovrgavaju.

Preživjela djeca pored leševa

Povijesna snimka genocida

I dok Armenija i 20 drugih zemalja ovaj zločin nazivaju genocidom, SAD i Njemačka su do sada odbijale to učiniti. Sada se čini da je u Berlinu nestao strah od zahlađenja diplomatskih odnosa s Turskom. Glasnogovornik vlade Seibert je s obzirom na upotrebu riječi genocid u novoj rezoluciji rekao: "Iza toga stoji njemačka vlada!" Erika Steinbach, povjerenica za ljudska prava zastupničkog kluba CDU-a i CSU-a u Bundestagu s tim u vezi je izjavila: "Daljnja šutnja bi bila signal da Njemačka jednostrano stavlja interes NATO-partnera iznad osnovnog sustava vrijednosti ljudskih prava."

Papin govor kao poticaj

Kratko pred stotu godišnjicu od zločina nad Armencima, Njemačka je, kako se čini, spremna na konsenzus, što je mjesecima i godinama bilo povod za diskusije. Još 2005. Bundestag je podsjetio na armenske žrtve genocida, a da taj masakr tada nije nazvao pravim imenom. Promjeni odnosa prema zločinu sigurno je doprinio i papin govor. Papa Franjo je rekao da je nad Armencima izvršen prvi genocid u 20. stoljeću. Turska vlada reagirala je razjareno. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan to je nazvao besmislicom i dodao: "Nećemo dozvoliti da se povijesni događaji izvlače iz konteksta i da se koriste kao instrument za kampanju protiv naše zemlje."

Papa Franjo

Papa je genocid nazvao pravim imenom

Činjenica da Erdoganove prijetnje ne nalaze odjeka u EU-u, mogla bi imati veze s Europskim parlamentom u Strasbourgu. Većina njegovih zastupnika priključila se papinoj odluci da zločin nad Armencima nazove genocidom i zatražila od Turske da i sama slijedi taj primjer.

Odgovor iz Turske stigao je brzo i bio je nedvosmislen. Tursko Ministarstvo vanjskih poslova je predstavnike EU-a optužilo za "kulturni i vjerski fanatizam". Ne mali broj političara u Berlinu se pribojava da će slični tonovi biti upućeni i Njemačkoj, nakon rasprave u Bundestagu koja se održava u petak. Madlen Vartian, potpredsjednica Središnjeg vijeća Armenaca u Njemačkoj je u jednom intervjuu DW-u rekla: "Ukoliko Njemačka zločin nad Armencima nazove genocidom, time će pomoći i civilnom društvu u Turskoj da stane na noge." Njemački političar Zelenih turskog podrijetla Cem Özdemir tražio je od vladajuće koalicije da se ofenzivnije zauzme za to da se zločin nad Armencima prizna kao genocid. "Dajte da tijekom rasprave u Bundestagu 24. travnja pošaljemo jasan, kolektivni signal da Njemačka ima odgovoran stav prema genocidu nad Armencima i prema suodgovornosti tadašnjeg Njemačkog carstva."

Njemački strah od presedana

Nekoliko sati prije nego što je glasnogovornik njemačke vlade objavio promjenu stajališta njemačke vlade, šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier je branio dosadašnju njemačku suzdržanost po ovom pitanju. "Imati odgovornost znači i odgovornost ne reducirati na jedan jedini pojam", rekao je Steinmeier u intervjuu za ARD. Između redaka to bi, kako pretpostavljaju mnogi, moglo značiti da ustručavanje njemačke vlade da koristi pojam genocid nad Armencima ima veze i s vlastitim suočavanjem s prošlošću. Tu se paralele ukazuju ako se pogleda na njemačku kolonijalnu povijest i bivšu "Njemačku Jugozapadnu Afriku", današnju Namibiju. Konačno ne mali broj povjesničara prvi genocid u 20. stoljeću pripisuje Njemačkom, a ne Osmanskom carstvu.

Savezni predsjednik Joachim Gauck

Od predsjednika Gaucka se očekuju jasne riječi

Još 1904. do1908. su njemački kolonijalni gospodari ubijali i istrjebljivali pripadnike plemena Herero i Nama. U zločinu koji je UN 1948. nazvao genocidom Nijemci su u roku od četiri godine istrijebili 80 posto plemena Herero. Njemačka vlada je više puta izbjegavala službenu ispriku žrtvama i njihovim potomcima. S obzirom da uloga Njemačke u genocidu u Africi ukazuje na jasne paralele sa sadašnjim ponašanjem Turske, mnogi smatraju da njemačka vlada ima dvostruku obvezu da korigira svoj stav.

Poznavatelji prilika u Berlinu napeto iščekuju da vide što će učiniti prije svega njemački predsjednik Joachim Gauck. On će u četvrtak navečer (23.4.) na ekumenskom bogoslužju u berlinskoj katedrali podsjetiti na masakr nad Armencima. Postoje mnogobrojne indicije da bi predsjednik, poznat po svojim upečatljivim riječima, i ovaj put mogao postupiti bez diplomatskog obzira, što znači da bi mogao neuvijeno govoriti o genocidu nad Armencima. Njemačka vlada za sad ne računa da će njezina promjena kursa, odnosno upotreba riječi genocid za zločin nad Armencima, neposredno dovesti do napetosti s Turskom. Što bi rekao jedan glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu: "Pričekajmo prvo da vidimo što će se dogoditi."

Preporuka uredništva