1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

I ljudska prava trpe u krizi

Godišnje izvješće o stanju sa ljudskim pravima u Hrvatskoj doduše bilježi manja poboljšanja. Ali problema je i dalje mnogo, osobito zbog sve žešće ekonomske krize - i kriminala koji i dalje cvjeta.

Muškarac jede obrok humanitarne pomoći u Zagrebu

Koliko prava imaju siromašni?

Tijekom 2008. u Hrvatskoj se uočavaju manja poboljšanja u zaštiti ljudskih prava, rečeno je u Centru za ljudska prava na predstavljanju pregleda stanja u prošloj godini. Ali zbog ekonomske krize, već ionako teško stanje u sektoru socijalnih i radnih prava je postalo još i gore. U Centru to ističu kao najuočljiviji problem stanja ljudskih prava u Hrvatskoj. Njih prate eskalacija nasilja u društvu, osobito usmjerena prema novinarima i tzv. zviždačima, ljudima koji su spremni u javnosti iznijeti nezakonitosti, neovisno o posljedicama što ih zbog toga trpe. A kao negativne tendencije predsjednica Upravnog vijeća Centra za ljudska prava Ksenija Turković još je navela nedovoljno ostvarivanje prava nacionalnih manjina na lokalnim razinama te odbijanje procesa suočavanja s prošlošću, napose za Domovinskog rata.

Novinari su ugrožena vrsta

Automobil Ive Pukanića uništen u eksploziji.

Sprega krize i kriminala: tu svatko treba strahovati za sigurnost, ako podigne svoj glas.

Smanjivanje zdravstvenih prava, što je osobito problem za ljude starije dobi, kao i učestale promjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, ne samo što stvaraju pravnu nesigurnost, već su i izvor kršenja ljudskih prava. Njihovoj zaštiti ne pomažu ni stalne odgode ili tek kozmetičke promjene u reformi pravosuđa i javne uprave.

Centar za ljudska prava zabrinjava i, kako je kazao član Upravnog vijeća Žarko Puhovski, što su zbog ekonomske krize pritisci na novinare sada puno gori. Više ne postoje ni “Vladini novinari” ni neovisne novine, nego situacija gdje dva do tri medijska tajkuna upravljaju zemljom, pa im se daju privilegiji, smatra Puhovski. Klasične političke pritiske zamijenili su pritisci poslodavaca i vlasnika te njihovi dogovori s politikom, dok je pritisak oglašivača sve teži i gori.

Jednaki i jednakiji

Hrvatskom novinarskom društvu zamjereno je što je višekratno reagiralo na premlaćivanje novinara Duška Miljuša, ali ne i na ubojstvo Ive Pukanića. Medijima se spočitava senzacionalizam, a kao primjeri su navedeni ubojstvo Ivane Hodak i kopanje po njenoj intimi te odvođenje Pukanićeve supruge Mirjane u bolnicu. "Taj slučaj hospitalizacije izazvao je veliki medijski odjek, ali kada se to događa na desetke puta u običnim sredinama, među običnim građanima, onda to u medijima prođe gotovo nezapaženo.", rekao je Puhovski.

Štrajkači se odmaraju

Sindikalni djelatnici su prečesto zaboravili, koji su interesi posloprimaca.

Ni sindikati nisu prošli bez kritike. Tako Centar za ljudska prava konstatira da su se pokazali nedoraslima u zaštiti radnika. Osobito su zakazali na pitanju rada nedjeljom, kada su se, smatra Puhovski, “ponijeli kao Kaptol, a ne kao oni koji trebaju štititi prava radnika”.

Nije sve crno

Pomaka ipak ima. I to u područjima gdje je došlo do suradnje između tijela državne vlasti, organizacija civilnog društva i stručnjaka, kazala je voditeljica Centra za ljudska prava Jagoda Novak. Kao primjer navela je uvođenje Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova, a nastavljen je i sveobuhvatni proces politike azila. No, zabrinuti su zbog teškoća u primjeni Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i sigurnosnim provjerama, kojim se trebalo pomoći građanima lošijeg materijalnog statusa u ostvarivanju prava.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva