1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

I ljeti radije u planine

Mnoge mediteranske zemlje mogu samo sanjati od turističkim prihodima Austrije. I to ne zimi na skijanju, nego ljeti! Taj uspjeh se nije "dogodio", nego je rezultat sustavnog i dobrog plana i marketinga.

Rechte: Arnulf Boettcher / DW Aufnahmedatum: 14.10.2012 Bild 3 Wanderin auf dem Grat zum Gundkopf im Kleinwalsertal

Wandern im Kleinwalsertal

"Planinarenje je prije svega jako zdravo, na svježem ste zraku, udišete svježinu planine, krećete se i provodite ugodne trenutke s prijateljima. Ja često planinarim i sa svojom djecom, jer ih na taj način, barem za kratko, odvojim od računala“, objašnjava Julia Votter.

Pratimo je dok se spušta s masiva Schneeberg, 40-ak kilometara južno od Beča, na završnim obroncima istočnih Alpa. Svako malo Julia zastaje i promatra šumsku vegetaciju i na susjednim planinama se divi točnoj visinskoj granici gdje bjelogorična šuma uzmiče crnogorici. „To me opušta i odvodi mi misli na sasvim drugu stranu, daleko od svakodnevne žustrine“, konstatira Julia.

"U Hrvatskoj odavno nisam bila u planinama"

Julia je na povratku s dvodnevnog izleta na kojem je, sa svojom planinarskom grupom, provela u planinarskom domu na 1.250 metara nadmorske visine. Zapravo, to je bio vikend kako ga ona provede najmanje deset puta godišnje. Ovaj put s njom je bila i Izidora Kaličanec, Riječanka na studiju u Beču. "Planinarenje je u Austriji fantastična stvar, jer je fantastično organizirano i uređeno. Proveli smo dva dana u jednoj planinarskoj kući, makar ja odavno nisam planinarila u Hrvatskoj i ne znam u kakvom su stanju naši planinarski domovi. Ali ovo me upravo oduševilo. Staze su jako dobro obilježene i jako su dobro ucrtane u kartu. Zapravo, obzirom na broj ljudi koji se vikendima kreću planinama i kojima je ovo hobi, mislim da staze i moraju biti jasno označene“, kaže Izidora.

Julia Votter

Za Juliju Votter, boravak u planini znači spokoj za dušu i tijelo.

Doista, planine su pune jer je planinarenje jedna od najomiljenijih slobodnih aktivnosti u Austriji. To se odražava i na ukupno gospodarstvo Austrije i važan je izvor prihoda. Direktor Austrijskog saveza planinarskih društava Rudolf Kaupe procjenjuje kako planine i planinarenje austrijskom BDP-u donose oko jedne milijarde eura.

Planine umjesto kišnog ljeta uz jezero

No do ovog uspjeha nije se došlo preko noći. "Austrijski turizam se prije preko ljeta usredotočio na naša brojna jezera. Ali nakon nekoliko uzastopnih hladnih i kišnih ljeta, Ministarstvo gospodarstva je 1978. godine pokrenulo kampanju `Wanderbares Österreich` (Austrija prekrasna za planinarenje) gdje su se usmjerili na planine i planinarenje. Uloženo je u reklamu, uloženo je u infrastrukturu, opremljene su staze i planinarski domovi i već je veoma brzo došlo mnoštvo posjetitelja i do nevjerojatnog povećanja broja noćenja u planinarskim domovima“, objašnjava Rudolf Kaupe.

Rudolf Kaupe

Rudolf Kaupe: Možete birati između 16.000 kilometara staza kroz Austriju.

Navala turista je pak i planinarske domove natjerala da im ponudi bolje uvjete smještaja. Većina ih se danas grije sunčevom energijom a gosti se niti na 2.000 metara nadmorske visine ne moraju odreći tuša zagrijanom kišnicom. Niti prostori za počinak nisu više masovne spavaonice sa po 30 kreveta, nego se u domovima uglavnom nude dvokrevetne i trokrevetne sobe. I na jelovniku više nema samo graha s kobasicom ili tek jednog jela, već nekoliko austrijskih specijaliteta - a misli se i na vegetarijance.

Čak i ako se ne računa privatni smještaj, planinarima u Austriji na raspolaganju stoji 678 planinarskih domova. Oni su u vlasništvu 12 planinarskih udruga koje ukupno broje više od 615.000 članova. Rudolf Kaupe se hvali kako je kroz Austriju obilježeno čak 16.000 kilometara planinarskih staza i putova.

Školski primjer dobrog turističkog koncepta

Damir Mulaomerović, direktor udruge Round Table Konferenzhotels, marketinške platforme koja predstavlja austrijski kongresni i seminarski turizam ističe upravo ovu planinarsku inicijativu "Wanderbares Österreich“ kao sjajan primjer, kako se ispravno i uspješno može oblikovati nastup raznovrsne turističke ponude. Jer, uz mogućnost planinarenja se nudi i "da tako kažem, cjelokupni užitak. Nude se i austrijski specijaliteti i austrijsko gostoprimstvo i pametno organizirana prenoćišta. Sve to čini odličnu sinergiju. Tu se ljudima ne pokaže samo gdje mogu parkirati i opomene ih se da svoje smeće ne bacaju po planini. Od takve stihijske ponude nema zarade“, uvjeren je Mulaomerović.

Planinarenje u Austriji

Na prvi pogled ne izgleda baš odmarajuće, ali izletnici su prepuni riječi hvale

Kako nam objašnjava Mulaomerović, Austrija je svoju turističku ponudu podijelila na tri područja. Jedno su gradovi i povijesne baštine Austrije, drugo je Dunav kao osobita regija i treće je alpski prostor. Planinski turizam se pak onda dijeli na zimski i ljetni.

To pak nije važno samo za turizam, ukazuje Mulaomerović, nego i za opstanak tamošnjeg lokalnog stanovništva. Jer u njihovim zabačenim kotlinama i obroncima planina jedva da mogu držati korak s izazovima globalizacije, niti živjeti samo od poljoprivrede uz pomoć visoke tehnologije. Utoliko se sve svodi na pitanje, napustiti svoja obiteljska imanja ili da država nađe interesa pomoći im u opstanku. Jer oni tako obrađuju zemljište, što se odražava i na planinarski turizam.

Svaki euro se višestruko vraća

Osim toga, država ne oklijeva izdvojiti novac za promicanje turizma u toj zemlji: "Austrija godišnje ulaže oko 54 milijuna eura za promociju svoje turističke ponude u čitavom svijetu. Tom golemom iznosu treba još dodati novac kojim se promoviraju pojedine regije, poput Štajerske ili Tirola. Na taj način se dolazi do enormnog iznosa od preko 100 milijuna eura godišnje." Ali Mulaomerović dodaje kako to nipošto nije bačen novac, nego investicija koja se vraća - s golemom zaradom! Jer prema državnom uredu za statistiku, u prošloj, 2011. godini je zabilježeno čak 64 milijuna noćenja gostiju iz Austrije i čitavog svijeta.

Naše izletnice, Julia i Izidora su vikend proveden na planini platile po oko stotinjak eura. Ako se malo bolje pogleda, potrošile su za ta dva dana mnogo više jer su na svoju opremu s kojom će se kretati preko planina potrošile barem tri puta više novca. Tamo se mora krenuti u kvalitetnim, nepromočivim cipelama, hlačama otpornima na kišu, isto takvom jaknom, potrebna je i naprtnjača za stvari, štapovi, kapa...

Izidora Kalicanec

Izidora Kaličanec u Hrvatskoj 'već odavno' nije bila u planinama, ali je u Austriji svoj hobi popratila i prigodnom modnom odjećom.

"Made in Austria"

Takva "Planinarska moda" također pripada u alpski turizam, šali se direktor Austrijskog saveza planinarskih društava Rudolf Kaupe. „Industrija je izmislila šarene jakne, moderne cipele, posebno koncipirane štapove... Tu se nameće potrošački mentalitet, ponekad i na previše napadan način. Ali i to potiče tekstilnu industriju i stvara nova radna mjesta, tako da se niti tome nema što zamjeriti." Makar Kaupe priznaje kako je i samo planinarenje nešto posve drugo od onoga kakvo je bilo još prije samo dvadesetak godina.

Suočene s računom koliko su platile opremu i naše izletnice moraju priznati: "Pa jest“, kaže Izidora Kaličanec, "kad se počinjete baviti ovim sportom, na početku morate uložiti mnogo novca. S druge strane, važna je sigurnost, jer svaka oplata cipela se ne ponaša isto na klizavom terenu. A ove stvari koje kupite i dugo traju, tako da se na kraju isplate", uvjerena je Riječanka na obronku planine nad Bečom.

Austrijanka Julia Votter također priznaje kako njezina oprema košta mnogo novca, ali je uvjerena kako time potiče i tekstilnu industriju svoje zemlje: "Kada malo bolje pogledam ovo što imam na sebi, sve stvari na meni su zapravo austrijske proizvodnje. To je dobar osjećaj, to znači da osiguravam i radno mjesto nekog od mojih sunarodnjaka. A osim toga, oprema za planinarenje nije tako skupa kao za neke druge sportove kao na primjer skijanje. Osim toga, ulažete u vlastito zdravlje i to je jako dobra investicija.“