1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

I kineski studenti strahuju za svoju budućnost

Obrazovanje je ulaznica za blagostanje - vođeni tim geslom, mnogi mladi Kinezi odlaze na fakultete. Ovoga ljeta će se na kinesko tržište rada sliti 7,5 milijuna mladih s diplomom. A ono ih ne može primiti.

Mladim Kinezima sa završenim fakultetom nije lako. Da bi uopće mogli dobiti mjesto na fakultetu većina ih je svakoga dana morala raditi gotovo bez odmora od sedam ujutro do ponoći. Ali ni nakon studija ne mogu predahnuti. Jer tada ih čeka oštra borba za posao u kojoj se moraju izboriti među milijunima konkurenata.

Prema jednoj aktualnoj studiji Kineske akademije za društvene znanosti udio nezaposlenih sa završenom visokom školom 2014. godine je iznosio oko 18 posto. Službeno je stopa nezaposlenosti u Kini između 4 i 4,3 posto. Kineska vlada će se naći pred velikim izazovom kada ovoga ljeta tržište rada preplavi oko 7,5 milijuna mladih Kineza s diplomom.

Studenti u redu čekaju da bi zauzeli mjesto u predavaoni Sveučilišta u Nanjingu

Studenti u redu čekaju da bi zauzeli mjesto u predavaoni Sveučilišta u Nanjingu

Kineski studenti prelijeni?!

Prema mišljenju profesora ekonomije Huanga Zemina s East China Normal sveučilišta u Šangaju za visoku nezaposlenost mladih akademaca je kriva činjenica da veliki broj samoprozvanih visokih škola nije državno priznat pa shodno tome i diplome s ovih fakulteta pri traženju posla nemaju baš neku težinu. Ali razloge treba tražiti i u angažiranosti samih studenata. "Mnogi od njih nisu spremni poduzimati velike napore", tvrdi Huang Zemin u razgovoru za DW: "Oni jednostavno nakon studija ostaju kod kuće. Umjesto da traže posao, oni radije žive na grbači roditelja."

U mnogim kineskim metropoloma ima dovoljno radnih mjesta, argumentira šangajski profesor. Časopis Economist izvještava da je u Kini 2014. godine u napučenim centrima stvoreno 13,2 posto novih radnih mjesta - "više nego ikada ranije". Ali očito ne i za kandidate s diplomom u džepu.

Slično situaciju ocjenjuje i profesor Huang Weiping s Narodnog sveučilišta u Pekingu. Produktivnost kineske radne snage u usporedbi s razvojem plaća je zadnjih godina stalno opadala. Sveukupno se može reći da su se Kinezi "ulijenili", tvrdi stručnjak za tržište rada Weiping.

Poluprazna predavaonica u Kini

Još slobodnih mjesta? Možda, ali to ništa ne znači

Do zaposlenja - preko veze

Student informatike Wang Ting iz Pekinga ni u kojem slučaju ne pripada u "lijenčine". On ne preza ni od kakvog napora u traženju posla. Za stotinjak dana će mu na njegovom fakultetu biti uručena diploma bachelora. On već sada posjećuje sajmove i burze poslova, ali bez uspjeha.

Kao sin samohrane majke odrastao je u skromnim prilikama i ima malo izgleda da će dobiti neki atraktivan posao. Jer u Kini, naime, sve ide preko roditeljskih veza. Borbe mladih diplomaca za posao su često "borbe mreža poznanstava i veza očeva", koje na kraju odlučuju o uspjehu ili neuspjehu u traženju posla, priča Wang za DW. Na internetu se mogu naći brojni komentari u kojima se osuđuje ovakva praksa.

Strah od socijalnih nemira

Vodstvo u Pekingu zna vrlo dobro da su studenti 1989. godine bili motor demokratskog pokreta. Stoga je nezadovoljstvo akademski obrazovanih mladih Kineza za vladu u Pekingu opasno. Nepotizam je i onda bio jedna od glavnih točaka kritike studentskog pokreta.

Pritom je poplava akademski obrazovanih Kineza rezultat planske politike kineskog vodstva. Da bi se izbjegla visoka nezaposlenost i spriječili socijalni nemiri od 1999. godine je znatno povećan broj studijskih mjesta. Broj studenata se između 1998. i 2005. više nego učetvorostručio. Od tada su mnogi Kinezi sa završenim fakultetom zaposleni na mjestima za koja su prekvalificirani.

A bolje se ne piše ni ovogodišnjim diplomantima. Prema navodima državnih medija diplomu će imati čak oko 50 posto svih novaka na tržištu rada.

Ulaganje u dionice umjesto u radna mjesta

Kineski premijer Li Keqiang ovako napetu situaciju na tržištu rada smatra većom opasnošću nego usporavanje gospodarskog rasta. Trenutno kineska država upumpava milijarde u tržište novca smanjujući kamate i smekšavajući propise kako bi poduzetnici ponovno počeli uzimati kredite i više ulagati u posao. To bi trebalo oživjeti i tržište rada. Ali stvarnost izgleda drukčije.

Mladi Kinezi u potrazi za poslom na sajmu

Mladi Kinezi u potrazi za poslom na sajmu

Velika količina "friškoga" kapitala se ulaže u kinesko tržište dionica, a ne u nova radna mjesta. U zadnjih šest mjeseci se volumen dioničkog tržišta u Kini gotovo udvostručio, burza u Šangaju je u travnju bila najveća "tržnica" dionica. Na to je reagirao i student informatike Wang iz Pekinga. I on se, kao i mnogi njegovi kolege, prebacio na trgovinu dionicama i kupuje ih od ušteđevine svoje majke. Wang se nada da će tako osigurati zalihe za vremena kada ne bude mogao naći posao. Ali ni sam nije siguran da mu ovaj put garantira sigurnu budućnost.

Preporuka uredništva