1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

I Kafka je obožavao nijeme filmove

Franz Kafka bio je pasionirani posjetitelj kina. Između ostalih, gledao je i "Bijelu ropkinju", prvi dugometražni film u povijesti. I njega se može vidjeti na 28. festivalu nijemih filmova u Bonnu.

Arkadenhof mit Buster Keaton-Foto Franziska Kremser-Klinkertz +++Für einen Bericht von den Internationalen Stummfilmtagen in Bonn habe ich sechs Bilder vom Veranstalter bekommen. Wir dürfen sie also nutzen. Rechteinhaber sind jeweils die Stummfilmtage Bonn.+++ via Jochen Kürten DW Kultur

Arkadenhof beim Filmstart Internationale Stummfilmtage in Bonn

Kratki kadrovi, zahtjevna montaža, boje i eksperimenti s tonom. Je li to karakteristično za filmove kasnog 20. ili tek 21. stoljeća? Ni govora! Sve je to već viđeno. I to dvadesetih godina prošlog stoljeća, puno prije no što je u svoj pobjednički pohod krenuo zvučni film, objašnjava direktor minhenskog Filmskog muzeja Stefan Drößler. On je pripremio program ovogodišnjeg Međunarodnog festivala nijemog filma u Bonnu koji traje do 26. kolovoza (naslovna fotografija).

Zvučni je film prvo smatran korakom unazad

"U tadašnje vrijeme filmovi su mogli kompletno biti ispričani samo vizulano. Nisu im bili potrebni međutekstovi, čak ni ton. Filmski je izričaj tada bio dostigao vrlo visoku kvalitetu", kaže Drößler. "Tonski je film u prvo vrijeme smatran korakom unazad", dodaje on. Stoga je projekcija nijemih filmova na velikom platnu uz pratnju "žive" glazbe danas zapravo zanimljiv komadić nostalgije. S druge strane, oni na trenutak oživljavaju i jednu umjetničku formu koja je desetljećima ranije utrla put mnogim elementima koji su se kasnije koristili u filmskoj umjetnosti.

Scena iz filma Gefahren der Brautzeit s Marlene Dietrich

Ove se godine može vidjeti i film "Opasnosti mladovanja" s Marlene Dietrich

Festival nijemog filma u Bonnu održava se već 28 godina. Svake se godine tamo na svjetlo dana izvuku davno zaboravljeni filmovi. Kako rariteti iz filmske povijesti tako i poneko restaurirano ili rekonstruirano remek-djelo, poput Metropolisa Fritza Langa.

Jedan od filmskih rariteta ove je godine film "Bijela ropkinja". Ovaj se film smatra prvim dugometražnim filmom u filmskoj povijesti. "Do 1910. prikazivali su se samo kratkometražni filmovi", kaže Drößler. Kino je u to doba imalo više karakter varijetea. Nastupi ili projekcije filmova su organizirani kao točke u cirkusu, nizali su se jedan iza drugog. Važno je bilo da su atraktivni, da predstavljau senzaciju, da publiku ostavljaju bez riječi. No taj princip u određenom trenutku više nije bio zanimljiv. U Danskoj je jedan vlasnik kina došao na jednostavnu ali za tadašnje doba revolucionarnu ideju. Da se publici ipak prikaže neka malo dulja priča. Rezultat je bio film "Bijela ropkinja", kojeg se sad može vidjeti u Bonnu. Film govori o mladoj ženi koju otmu i koja mora raditi u jednom bordelu.

Za dlaku prošao cenzuru

Uspjeh je bio ogroman a ovaj se koncept iz Danske proširio na ostatak Europe. I sam je motiv priče korišten u brojnim filmovima koji su nakon toga snimljeni. Prostitucija kao tema fascinirala je sve, a scene snimljene u navodnom bordelu bile su jako omiljene. Filmovi poput "Bijele ropkinje" teškom su mukom prolazili tadašnju cenzuru. A tadašnji danski filmski uspjesi iznjedrili su još nešto: na scenu je stupila prva eurpska filmska zvijezda - Asta Nielsen. Ona je nakon prvih uspjeha u Danskoj otišla u Njemačku gdje je postala slavna.

Otmičari iz automobila prijete potjeri oružjem

Otmica, potjera i prostitucija u "Bijeloj ropkinji"

Film "Bijela ropkinja" je zanimljiv i po tomu što je njime bio oduševljen i pisac Franz Kafka. On je bio pasionirani posjetitelj kina i zajedno sa svojim prijateljem također piscem Maxom Brodom doslovno je gutao filmove. "Bio u kinu. Plakao", zabilježio je jednom u svoju bilježnicu Kafka nakon što je pogledao jedan francuski nijemi film. Ta je rečnica u međuvremenu postala poznata i često citirana izjava.

Preporuka uredništva