1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I Iran poziva na smirenje krize oko Katara

Kriza oko Katara je sve nepreglednija i opasnija. Saudijska Arabija je ljuta zbog veza Katara s Iranom, a SAD prodaje oružje i jednima i drugima, Turska i Rusija brane emirat - a Teheran želi da se smire strasti.

"Stanje u području Perzijskog zaljeva je nepredvidljivo. Ne trebamo nikakvih novih uzbuđenja", kratak je komentar iranskog ministra vanjskih poslova Mohameda Džavada Sarifa. Isto tako, on je već prije upozorio na "nove napetosti koje bi mogle dovesti do katastrofe." I mediji u Iranu veoma suzdržano izvještavaju o blokadi Katara i srdžbe Saudijske Arabije na taj emirat, što svjedoči kako je Teheran doista zabrinut da bi u toj regiji mogao izbiti novi rat.

Iran je suzdržan, makar je od samog početka bio jedan od glavnih čimbenika ove krize: doduše Saudijska Arabija i niz drugih arapskih zemalja su optužile Katar da financijski podupire terorizam, ali Rijad je još više razbjesnio navodni srdačni razgovor katarskog emira Tamima bin Hamad Al Thanija sa izabranim predsjednikom Irana i izjave kako je Iran "muslimanska sila" s kojom je "besmisleno imati neprijateljske odnose."

Katar Außenminister Iran Mohammad Javad Zarif & Scheich Hamad Al Thani

Iranski ministar Sarif u Kataru ovog ožujka: odnosi dvije susjedne zemlje možda jesu nešto bolji nego što bi željela Saudijska Arabija, ali nipošto nisu baš tako srdačni...

Da li je ta izjava bila fake news - to još uvijek nije izvjesno. Ali je točno da je emir doista čestitao iranskom predsjedniku Hasanu Rohaniju na izbornoj pobjedi samo dan nakon posjete američkog predsjednika Trumpa Saudijskoj Arabiji, gdje je američki gost svoje "arapske prijatelje" pozvao na zajednički čvrsti stav protiv Irana i njegovog utjecaja u regiji.

Iranski trgovci dugog jezika

Bila to doista pomoć teroristima ili tek previše prijateljstva prema Teheranu za jednu arapsku zemlju, embargo Saudijske Arabije i njenih saveznika je značio i zatvaranje cestovnih veza prema Kataru i prekid zračnog prometa. To je zemlja koja je i inače potpuno ovisna o uvozu ne samo hrane, nego i vode za svoje stanovništvo, a i tu je opet bio Iran koji je ponudio pomoć Kataru. Doduše, neposredno nakon izbijanja krize se tek iz iranske trgovačke komore čulo kako to "nije problem" i kako Iran "u roku od 12 sati" može opskrbiti Katar sa svime što mu je potrebno.

Katar nach dem Boykott

Gospodarske mjere na koje je pozvala Saudijska Arabija svoje arapske saveznike doista su u Kataru izazvale poteškoće u transportu i opskrbi. Ali brzo su se našle zemlje koje bi Kataru priskočili u pomoć i prije Irana.

Očito je iranski državni vrh svoje trgovce upozorio da se ne upliću u stvari koje ne razumiju pa je tako i potrajalo ne 12 sati, nego čitav tjedan dok je u Katar stiglo pet aviona s 90 tona voća i povrća iz Irana. Kataru je ta "pomoć" onda bila jedva potrebna, jer su police samoposluga već bile pune robe iz Turske koja se također svom žestinom uključila u posredovanje u sporu među "bratskim muslimanima".

Najmanje je tu jasna uloga Sjedinjenih Američkih Država: makar je saudijska osuda Katara i uslijedila nakon poziva predsjednika Trumpa - i basnoslovnog ugovora o isporuci američkog oružja Saudijskoj Arabiji, ovog četvrtka (15.6.) je objavljeno kako će SAD isporučiti i 36 borbena zrakoplova F-15 za 12 milijardi dolara - emiratu Katara.

USA Saudi Arabien Donald Trump mit König Salman bin Abdulazi

Američki predsjednik je u Saudijskoj Arabiji pozvao na odlučnu bitku protiv terorizma - ali i protiv utjecaja Irana u regiji. Katar možda nije bio dovoljno brz u slušanju tog "savjeta", što pak nije spriječilo SAD da i njemu proda suvremene vojne avione.

Opet je razlog - nafta i plin

Jer bez obzira na moguću srdžbu Rijada zbog previše dobrih odnosa Dohe i Teherana i usprkos čestitkama izabranom predsjedniku, ti odnosi nipošto nisu baš tako dobri. Naime, Iran i Katar dijeli morska granica kroz Perzijski zaljev duga 250 kilometara i još je veći problem što ona prolazi preko možda najbogatijeg nalazišta zemnog plina na svijetu, takozvanog polja South Pars. Za vrijeme embarga protiv Irana je Katar praktično samostalno eksploatirao to bogatstvo pod morem, ali i Iran i Katar tu imaju goleme planove.

Katar želi sagraditi plinovod koji bi preko Saudijske Arabije, Jordana i Sirije dolazio do Turske i od tamo mušterijama u Europi. I Iran želi sagraditi plinovod koji bi pak taj plin preko Irana išao preko Iraka u Siriju i od tamo u Europu. Zapravo je Teheran već sklopio ugovor vrijedan deset milijardi dolara sa sirijskim diktatorom Asadom - ali kako trenutno stoje stvari i politički i vojno, takav plinovod je praktično nemoguće sagraditi. No to je i jedan od razloga koje strane u Siriji i podržava neka od zemalja regije u ratnim sukobima Iraka i Sirije: Teheran Asada, Rijad pobunjenike.

Iran Asaluyeh Raffinerie Industrie Hafenen (picture-alliance/dpa/A. Taherkenareh)

I rat u Siriji i utjecaji zemalja regije na pojedine frakcije je tijesno povezan sa golemim nalazištem zemnog plina u Perzijskom zaljevu.

No očito nikome, a najmanje Iranu odgovara da kriza oko Katara eskalira u nešto više od gospodarskih sankcija i oštrih ukora. Podrška Teherana bi tu samo još pogoršala stanje: "U aktualnoj krizi se Katar ne može pouzdati na Iran. Prije svega zato jer time ne želi dodatno provocirati (starog rivala Irana) Saudijsku Arabiju. Katar će pokušati savladati krizu uz pomoć Turske ili Pakistana", smatra politolog Sadegh Zibakalam sa Teheranskog sveučilišta.

A i iranski predsjednik Rohani mora biti izuzetno oprezan u ovom sporu i to ne samo zbog vanjske politike. Jer i u samom Iranu ima konzervativnih i fundamentalističkih snaga poput iranske Revolucionarne garde koje bi se, kao dobri šitski muslimani, rado upustile u bitku protiv snaga sunitskih muslimana Saudijske Arabije. To bi pak moglo dovesti do sukoba koji bi daleko bacio u sjenu i sadašnje, već dovoljno krvave ratove na području Bliskog istoka.

Preporuka uredništva