I Hrvatska poštanska banka odlazi „na bubanj“? | Gospodarstvo | DW | 26.01.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

I Hrvatska poštanska banka odlazi „na bubanj“?

Dok vlada premijera Milanovića ubrzano radi na pripremi Državnog proračuna za 2013. godinu, ministar financija Linić poručuje kako u državnoj blagajni neće biti novca za konsolidaciju HPB-a.

Zoran Milanović

Zoran Milanović, hrvatski premijer

Vlada premijera Zorana Milanovića ubrzano radi na pripremi Državnog proračuna za 2013. godinu. Prema najavama, prijedlog bi trebao biti završen za desetak dana, a neslužbeno se govori kako će troškovi biti manji za 6,6 milijardi kuna te će ga pratiti povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) sa 23 na 25 posto. Ministar financija Slavko Linić poručio je da u državnoj blagajni neće biti novca za konsolidaciju Hrvatske poštanske banke, što je protumačeno kao najava prodaje posljednje hrvatske banke u državnom vlasništvu.

Agencija Fitch Ratings

Agencija Fitch Ratings hvali ministra Linića

Recentna hrvatska vlast i ugledni ekonomski analitičari suglasni su – državi nije mjesto u financijskom sektoru. Takvog suglasja nema, međutim, kada je u pitanju budućnost posljednje banke u državnom vlasništvu – Hrvatske poštanske banke. Ministar financija Slavko Linić, kojemu stižu pohvale kreditnih agencija npr. Fitch Ratings i Dun and Bradstreet zbog najava o rezanju proračunskih troškova i povećanju PDV, početkom mjeseca izjavio je kako ni bankama neće biti lako u nošenju tereta krize. „Država je spremna za spašavanje radnih mjesta, proizvodnje i gospodarskog rasta, a to je moguće odricanjem od dobrog dijela svojih potraživanja, što će se tražiti i od najvećih vjerovnika – banaka.“, pojasnio je Linić.

„HPB treba ponovno ojačati“

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) objavili su da je zaustavljen rast njihove dobiti, ali upozoravaju kako će taj pad biti i veći ako dođe do spuštanja kreditnog rejtinga zemlje, što će se ocjenjivati u proljeće. Zato novu Vladu pozivaju na odlučne mjere, a „ne na naznake da će se nešto dogoditi, neke deklaracije da ćemo biti ozbiljniji jer sve to neće ništa vrijediti, nego se treba nešto odlučno provesti.“, poručio je direktor HUB-a Zoran Bohaček. Ministar Linić je i prije tog upozorenje poručio, dakle, da je državi prioritet smanjenje deficita, pa će sve manje biti okrenuta bankarskom sektoru. U tom svjetlu treba gledati na izjavu da u proračunu neće biti prostora za Hrvatsku poštansku banku (HPB).

Bivša premijerka Kosor pokušala je spasiti HPB

Bivša premijerka Kosor pokušala je spasiti HPB

U vrijeme Račanove Vlade, početkom 2000.-te u saniranje HPB-a, uništenog dodjelom kredita raznoraznim tajkunima, uloženo je 750 milijuna kuna. No, HPB se iznova našao na udaru nezakonitog poslovanja, što je i dokazano akcijom Ureda za sprječavanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) pod nazivom Bankomat. USKOK smijenjene čelne ljude HPB-a Protegu, Kirinića i Sladonju tereti da su od 2005. do 2007. odobrili više od 210 milijuna kuna zajmova koje HPB više ne može naplatiti. Naknadno su kazneno prijavljeni i zbog sumnje da su, mimo propisanih pravila i procedure, od srpnja 2006. do siječnja 2009. jednoj zagrebačkoj tvrtki odobrili tri zajma veća od 77 milijuna kuna.

Mediji su pisali i o enormnom Proteginom bogatstvu, a Vlada Jadranke Kosor ne samo što je imenovala novu upravu HPB-a, nego je odobrila i 400 milijuna kuna za njen novi oporavak i nastavak poslovanja. No, prema procjenama stručnjaka, ali i ministra Linića tu banku treba financijski ojačati barem s još 650 milijuna kuna. Zbog toga će HPB vjerojatno biti privatiziran od kraja ove godine, najavio je Linić. „Ne razmišljamo da su prihodi od privatizacije ono što će u ovom trenutku spašavati prihodovnu stranu proračuna. Ipak treba poslati poruku da je privatizacija u funkciji smanjivanja vanjskog duga i pokrivanja deficita. To je nešto što će rejtinške agencije i kreditori cijeniti.“, kazao je Linić.

Stručnjaci ne savjetuju prodaju

Stručnjaci drže da bi se država trebala držati dalje od fincija

Stručnjaci drže da bi se država trebala držati dalje od fincija

Ekonomski analitičari smatraju kako sadašnja recesija i u Hrvatskoj i u svijetu ne jamči da se za HPB može dobiti dobra cijena. Jer, kako naglašava analitičar Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, banke se danas prodaju „po knjigovodstvenoj vrijednosti, najnižoj dosad, dok su se prije četiri godine prodavale po cijeni dvostruko višoj od knjigovodstvene“. Smatra da se time šalju dvije loše poruke. Prva je da se ne žele napraviti stvarni, dubinski rezovi u potrošnji, a drugi da se za bagatelu prodaju posljednji ostaci tzv. obiteljskog srebra, odnosno državne imovine.

Nezavisni analitičar Ante Babić, također, nije za to da se u ovom trenutku prodaje HPB. Pita se i tko bi uopće bio zainteresiran za kupnju jedne zapuštene banke, pa predlaže „jednogodišnji program restrukturiranja kojim bi se povisila cijena." Kao moguće rješenje navodi i okrupnjavanje nekoliko malih banaka u Hrvatskoj oko HPB-a. Obojica ekonomista, inače, smatraju da se u protekla dva desetljeća država pokazala kao loš upravitelj bankama, zbog čega su one najveće i prodane talijanskih i austrijskim vlasnicima. Oni sada drže 87 posto bankarskog sektora.

Ministar Linić, kazao je za DW, da državu ne vidi kao ozbiljnog igrača u financijskom sektoru jer je to „završavalo tako da su tajkuni banke tretirali kao kase uzajamne pomoći a njihove su gubitke potom građani sanirali svojim poreznim davanjima. Tu ćemo praksu jednom za svagda zaustaviti.“ No, Linić ne isključuje mogućnost da se hrvatski kapital pojavi kao kupac HPB-a. Sve u svemu, recentna Vlada ulogu države vidi u potpori poduzetnika u bitki za izvoz, za investicije, a to mogu provesti kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR).

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva