1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

I Hrvatska bi što prije htjela euro

Hrvatska će sada sa već dvije strane biti okružena zemljama u kojima je valuta euro - u Italiji i Sloveniji.

Najpopularnije valute u Hrvatskoj iako tečaj kune neprestance raste

Najpopularnije valute u Hrvatskoj iako tečaj kune neprestance raste

Sjevernoistočni susjed i bivši uzorni đak - Mađarska još svoju forintu čak nije niti povezala sa eurom a zbog deficita u proračunu od 6,7% i državnog duga koji je na samoj granici - 59,9% - bruto-nacionalnog proizvoda, veliko je pitanje da li bi Budimpeštu u Frankfurtu baš dočekali raširenih ruku.Slovenska je vlada najavila da će se zamjena tolara eurima obaviti u prva dva tjedna u siječnju 2007. godine. Žarko Miljenović, glavni ekonomski analitičar Zagrebačke banke, smatra kako se već pokazuju pozitivni efekti po slovensko gospodarstvo: "Ekonomija funkcionira normalno kao i do sada. Samo što će, naravno, imati te povoljne efekte u smislu nestanka tečajnog rizika, smanjenja transakcijskih troškova, s obzirom da nema konverzija valuta, troškova itd. Odmah su im jučer podignuli kreditni rejting na AA, znači još jednu stepenicu gore. To odmah nosi veći kredibilitet ukupne ekonomije jer pokazuje da se dobro upravlja tim makroekonomskim veličinama."

Miljenović drži kako i Hrvatska nema druge nego krenuti tim putem - do kraja desetljeća postati punopravnom članicom Europske unije: "Odmah nakon toga ulazak u tzv. RM2 ili tečajni mehanizam Europske unije, koji je pripremna faza za uvođenje eura, i u tom mehanizmu se država mora nalaziti oko dvije godine. I u te dvije godine mora pokazati da sve te varijable, sve kriterije drži pod kontrolom i mora ih zadovoljiti. Nakon toga Europska centralna banka izdaje mišljenje pozitivno."

Hrvatska već sada ima neformalni fiksirani tečaj kune prema euru: "Već sada imamo beneficije koje se izražavaju u niskoj inflaciji, u niskim kamatama relativno, dakle u jednom monetarnom ambijentu stabilnosti, u kojem onda su svi poduzetnici usmjereni na njihovu primarnu djelatnost, a to je na inovacije, proizvodnju, tržište, a ne bave se financijskim špekulacijama."

Dio ekonomskih analitičara još je krajem 90.-tih predlagao da Hrvatska jednostarno uvede euro: "Kao što je, recimo, napravila Crna Gora poslije toga ili neke druge manje zemlje. S obzirom da mi imamo povijest visoke inflacije i nepovjerenja u domaću valutu, zapravo onda imate samo troškove oko toga a zapravo nemate koristi jer ne možete koristiti tečajni instrument kao nekakav instrument ekonomske politike, zato što svi, manje više, štede u eurima. Dakle, mi smo već sada de facto visoko eurizirana zemlja - naših 80 posto ukupne financijske likvidnosti u zemlji se već drži u euru. Ono što kontrolira naša monetara vlast, Narodna banka, to je možda 20 posto ukupne likvidnosti. Velike transakcije se odvijaju u euru, sva međunarodna razmjena, kreditni rokovi su u euru."

Hrvatski gospodarski rast zadnjih je nekoliko godina oko 4 posto, pa Miljenović drži kako bi Hrvatska trebala krenuti u monetarno jedinstvo s Unijom: "Mislim da bi nam sad čak isto odgovaralo, ako ništa drugo, da uvedemo fiksni tečaj i gdje ne vodite više nikakvu monetarnu politiku. Jel ni sad već, de facto, Narodna banka nema velikog prostora za autonomnu monetarnu politiku baš zbog tog stabilnog, skoro fiksnog tečaja."

Slovenija je 1. ožujka uvela obvezu za poduzeća da cijene svojih proizvoda i usluga ne izražavaju samo u tolarima, već informativno i u eurima.

  • Datum 18.05.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZMl
  • Datum 18.05.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZMl