I francusko gospodarstvo na koljenima?

Desetljećima je Francuska važila kao jaki partner na strani Njemačke, kao drugi pol jedne politički i ekonomski zdrave jezgre Europe. No sada je rejtinška agencija Standard and Poor's ponovo smanjila bonitet "velike nacije". Najbolju ocjenu Francuska je izgubila još prije godinu dana. U novoj ocjeni agencije se navodi da započete reforme s velikom vjerojatnošću neće doprinjeti srednjoročnoj stabilizaciji francuskog gospodarstva. Prijeti li Europi druga Španjolska? Henrik Uterwedde s Njemačko-francuskog instituta kaže: "Francuskom gospodarstvu ide loše. Ta zemlja se nalazi u krizi gospodarskog rasta, u krizi poslovanja. Izgledi da bi se konjunktura mogla ponovo popraviti su mali. A uz tu krizu još dolazi i pad industrijske proizvodnje. Tu je i dužnička kriza zbog državnih dugova koji su se nagomilali posljednjih godina. Dakle, riječ je o cijelom skupu problema pred kojima se vlada nalazi. I upravo to otežava da se djeluje brzo i uvjerljivo."

Niz problema

Industrija je pritiješnjena međunarodnom konkurencijom, nezaposlenost je velika kao nikada ranije, socijalni sustav se nalazi na granici svojih mogućnosti - a s nužnim reformama se odugovlači. Frederic Schaeffer iz francuskog gospodarskog časopisa "Les Echos" smatra da razlog gubljenja međunarodnog povjerenja predstavljaju upravo reforme koje se sporo provode, kao i velika zaduženost države:

"Rejtinška agencija Standard and Poor's je prilično oštro kaznila gospodarske odluke Francuske tijekom mandata predsjednika Hollandea posljednjih godina. Oni su pažljivo promatrali šta se ovdje događa. Reforme poreznog sustava, reforme sektora usluga i tržišta rada idu u dobrom smjeru, ali ne i dovoljno brzo."

Francuska je već nekoliko puta prekoračila dozvoljenu granicu novog državnog zaduženja od tri posto, određenu ugovorima iz Maastrichta. U ovoj godini nova zaduženja iznose više od četiri posto. Do sada se deficit kompenzirao povećanjem poreza. No upravo tu mjeru agencija Standard and Poor's smatra upitnom te procjenjuje kako je malo vjerojatno da će Vlada u Parizu biti u stanju smanjiti državni deficit. Jer ni poduzećima i potrošačima nije dobro. Uterwedde kaže da to nema veze s predsjednikom Hollandeom ili njegovim prethodnikom Sarkozyem. "To ima veze s tim da francuska poduzeća imaju brojne probleme," kaže on.

Zabrinjavajuće visoka nezaposlenost mladih

Uz to su i visoki prateći troškovi na plaće za tvrtke skoro neizdrživi. Socijalni sustav je danas u deficitu od 25 milijardi eura. Rezovi s druge strane naravno znače ograničavanje kupovne moći, a upravo bi konzum mogao igrati važnu ulogu pri stabilizaciji francuskog unutarnjeg tržišta. Ostalo čini strah od gubitka radnih mjesta. Broj nezaposlenih u Francuskoj je na rekordnoj razini od skoro 11 posto. Standard and Poor's polazi od toga da će nezaposlenost biti iznad deset posto sve do 2016. godine. A to posebno teško pogađa mlade: "Nezaposlenost među mladima je čak dva i pol puta veća od prosjeka i zato je najveći broj političkih mjera koncentriran na ovom području. Od ljeta je doduše došlo do laganog pada nezaposlenosti među mladima. No reforme su skupe i postavlja se pitanje jesu li održive."

I Henrik Uterwedde kritizira okoštalo tržište rada. Prve reforme je ipak ocijenio kao veliki iskorak u francuskoj povijesti: po prvi put su sindikati i poslodavci unaprijed bili uključeni u zakonodavni proces. On optimistično zaključuje: "Francuska ima niz jakih gospodarskih strana. Ona nije slučajno peto najjače gospodarstvo na svijetu i drugo najjače u Europi, a ta snaga pokazuje da se Francuska uz odgovarajuću političku volju i razumnu politiku ponovo može izvući iz krize."