1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

I Englezima je jasno koliko je sati

Velika Britanija kod mnogo toga pazi na odmak od ostale Europe - uključujući i svoje računanje vremena. Ali i zemlja u kojoj se nalazi Greenwich sada ozbiljno razmišlja da se priključi zapadnoeuropskoj vremenskoj zoni.

Londonski Big Ben i zastava EU

Hoće li i Big Ben kucati "po europski"?

Zagovornica jedinstvenog računanja vremena s ostatkom Europe je konzervativna zastupnica Rebecca Harris. U prosincu je donji dom Parlamenta već u drugom čitanju raspravljao o njenom prijedlogu prema kojem bi pomakom satova stanovnici Velike Britanije štedjeli više energije, smanjili broj prometnih nesreća, potakli turizam i uopće, potezom pera ušli u blagostanje.

London

Od nogometaša i ekologa pa do poslovnog svijeta - mnogi uviđaju prednosti europskog vremena

Velika Britanija je ponosna na svoj opservatorij Greenwich gdje se mjerilo vrijeme za pomorce na svim morima svijeta. No, u poslovnom je svijetu vječiti problem izračuna "koliko je sad sati u Londonu". Zato je preko 300 organizacija podržalo prijedlog da se i ta zemlja priključi europskom računanju vremena. Na popisu tih organizacija su tako od udruge za zaštitu okoliša Greenpeace pa do međunarodne nogometne organizacije FIFA-e kojoj različito vrijeme početka utakmica također zagorčava život. Bankarski svijet je podijeljen: do sada je bio zadovoljan što je jedan sat bliže Wall Streetu, ali sve ih je više koji uviđaju da bi podjednako bilo važno ubuduće biti jedan sat bliže tržištima Dalekog istoka.

Nećemo "Berlinsko vrijeme"!

Vjetar u Edinbourghu

Na sjeveru Škotske je dnevno svjetlo po zimi ionako rijetkost

Iako je i britanski premijer Cameron izjavio kako će "dobronamjerno" razmotriti taj prijedlog, naravno da Velika Britanija ne bi bila ono što jest da se ne čuju i ogorčeni protivnici tog prijedloga. Tako se "Mail on Sunday" ne ustručava od niskih udaraca i poručuje čitateljima: "Nemojte se prisiliti živjeti vaš život po berlinskom vremenu" te podsjeća kako su Nijemci i 1914. i 1940. na okupiranim područjima uvodili svoje računanje vremena. Zato, poručuje list, treba se oduprijeti "fanaticima standardizacije u Bruxellesu i Frankfurtu".

Podjednako emocionalno, ali ipak s nešto više racionalnih argumenata se ovoj inicijativi protive u Škotskoj. Tamo, daleko na sjeveru, bi to značilo da bi djeca još u mrklom mraku morala ići u školu i malo je koristi da bi onda i uvečer pao kasnije mrak. Jer dani u ovim zimskim vremenima su tamo ionako veoma kratki: ima mjesta gdje sviće tek oko 10 sati prije podne.

"Bliže smo nego ikad"

S jedne strane, Britanci već odavno uviđaju kako njihovo računanje vremena nije osobito praktično. Još 1907. je građevinski poduzetnik William Willet napisao pamflet o "Rasipanju danjeg svjetla" i njegovom zaslugom je 1915. uvedeno ljetno računanje vremena. I u vremenima nestašice Drugog svjetskog rata se razmišljalo o uštedi energije ako bi se promijenilo vrijeme, ali su do sada baš sve te inicijative propadale. Samo od 1994. je britanski parlament već osam puta raspravljao o uvođenju europskog vremena i u tu zemlju - i svih osam puta je taj prijedlog završavao u ladici bez konačne odluke. Ovoga puta, kaže glasnogovornica inicijative "Lighter later" Madeline Carrol, "bliže smo cilju nego što smo ikad bili".

Autor: A. Šubić (Reuters, Mail on Sunday, Der Spiegel)

Odg. ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva