1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

I doseljenici slave Božić

Božić je i za preko 15 milijuna građana stranog porijekla koliko ih živi u Njemačkoj. Svi oni su sa sobom donijeli svoje božićne običaje koji se često miješaju s domaćima.

Obitelj s božićnom jelom

Jelka neizostavna i u kućama useljenika

Rusko-pravoslavna obitelj Schneider ove godine po prvi put peče božićne kolačiće. Ideja za to je potekla od najmlađeg člana obitelji Martina. On je od svojih njemačkih prijatelja u školi čuo kako njihovi obitelji prije Božića obavezno peku kolačiće. Taj neizostavni ritual njemačkog kulturnog područja polako preuzima i obitelj Schneider koja je prije desetak godina doselila iz Rusije.

Dupli Božić

SIn i mama rade kolačiće

Martin i Elena rade "njemačke" kolačiće

Obitelj Schneider je možda znakovit primjer za to na koji način se njemački običaji, pa i oni božićni, šire i na obitelji stranaca. Preko djece koja se u školi i vrtiću najlakše socijaliziraju. Djeca i mnogo brže uče jezik. "Meni se sviđaju ti običaji jer nas na neki način još dublje povezuju s društvom u kojem živimo, a uljepšavaju i predbožićni ugođaj", kaže Martinova mama Elena Schneider. Tu je još jedna prednost mulitkulturnog Božića: ovaj praznik obitelj Schneider slavi dva puta: prvo onaj katolički 25.12. a dva tjedna nakon toga i pravoslavni. To znači i dvostruko više božićnih poklona čemu se posebno veseli Martin. "Svako tako profitira od dvije kulture", kaže mama Elena.

Glavno da se slavi

Božićni sajam u Kölnu

Božićni sajam u Kölnu

No dok kršćanskoj obitelji Schneider "dupliranje" Božića ne pada teško, doseljenici iz zemalja u kojima su kršćani u manjini, prvo se trebaju "sprijateljiti" s novim blagdanom. Turgay Turgut je rođen u Njemačkoj, no u njegovoj obitelji koja je stigla iz Turske se Božić nikada nije slavio. Najgore je je bilo u školi kada je prije i poslije Božića glavna tema bila što je tko dobio na poklon. "Mi turska djeca smo to sve sa zanimanjem slušali i naravno bili zavidni", kaže Turgut. Neke običaje, poput dijeljenja poklona na Sv. Nikolu ili ukrašavanja kuće za Božić Turgutova obitelj je još i prihvatila. No Božić se nije slavio, nego je jednostavno bio slobodan dan kao i svaka nedjelja.

Danas je Turgut i sam otac i u njegovoj obitelji Božić igra važniju ulogu. "Važna je zabava, a činjenica da mi nismo kršćani nas ne spriječava u blagdanskom veselju", kaže Turgut. Pritom u prvi plan dolazi ono slavljeničko, poput kićenja božićnog drvca i poklona dok se vjerska dimenzija gubi.

Ateistički Božić

Raju Pathak

Raju Pathak: Tu sam ako me trebate

Njemačko-indijska obitelj Pathak iz Bergisch Gladbacha se također priprema za Božić. No za glavu obitelji, Rajua Pathaka, usprkos činjenici da marljivo kiti stan i božićno drvce pa čak i pomaže supruzi Eriki u pečenju kolačića, Božić nije praznik. Raju sebe više-manje doživljava kao promatrača rituala u kojem sudjeluje ostatak obitelji. Raju je ateist i njemu su svi praznici s vjerskim korijenima, bilo hinduistički ili kršćanski, beznačajni. No u božićnim obredima sudjeluje "toliko dugo dok to obitelj od mene traži".

Božić za mnoge useljenike iz drugih vjerskih i kulturnih sredina na kraju krajeva ipak prije svega predstavlja vrijeme koje će provesti zajedno s obitelji.

Autorica: Nadja Baeva (N.Kreizer)

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva