1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I dalje nespremnost za procesuiranje ratnih zločina u Srbiji?

Nema naznaka o pokretanju procesa za torturu nad 800 Bošnjaka u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje u Srbiji.

Viši sud u Beogradu će u srijedu (28.12.) braniteljima priopćiti podatke o zaštićenim svjedocima u procesu za ubojstvo više od 1.000 Bošnjaka u mjestu Kravica, kod Srebrenice, čime će biti otklonjene sve prepreke za početak suđenja. Za sada, međutim, nema naznaka da će biti pokrenut i proces za torturu 800 Bošnjaka u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje u Srbiji.

Poslije pada Srebrenice, u srpnju 1995. godine, nekoliko tisuća Bošnjaka krenulo je ka Tuzli, ali se dio njih, nakon što su bili opkoljeni, kod sela Sandići predao snagama Republike Srpske (RS). Prema iskazima svjedoka pred Haškim tribunalom, Bošnjacima se tada obratio i Ratko Mladić i obećao im da će biti razmijenjeni i vraćeni na teritorij pod kontrolom vojske BiH. Oni su, međutim, odvedeni u mjesto Kravica i zatvoreni u skladište poljoprivredne zadruge. Svjedoci su rekli da je s vrata skladišta na njih otvorena vatra, koja je trajala punih sat vremena i da su pripadnici srpskih snaga kroz prozor na njih bacali ručne bombe. Tada je ubijeno više od 1.000 ljudi, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama na teritoriju BiH.

Konačno otklonjene prepreke za početak suđenja

Za ta ubojstva optužena su osmorica bivših pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RS-a. Svi oni su rođeni na teritoriju BiH, ali su državljani Srbije i brane se sa slobode. Nedeljku Milidragoviću i Aleksi Golijaninu se za isti zločin sudi i u BiH, ali - za kazneno djelo genocid.

Kroaten in serbischen Lagern in den 90er Jahren Flash-Galerie (Oskar Samaric)

​Tisuće Hrvata i Bošnjaka zlostavljane su i ubijane u logorima po Srbiji. Dosad nitko za to nije odgovarao.

Suđenje za ubojstva u mjestu Kravica pred Višim sudom u Beogradu trebalo je početi 12. prosinca, ali je odgođeno za veljaču sljedeće godine, jer obrani i optuženima nisu dostavljeni podaci o zaštićenim svjedocima. Glasnogovornica suda Bojana Stanković potvrdila je za DW da će sudsko vijeće u srijedu, 28. prosinca, braniteljima i optuženima priopćiti tražene podatke. „Sada su otklonjene sve prepreke za početak suđenja", navela je ona.

Nespremnost srpskog pravosuđa?

O tome zašto se toliko čekalo na početak procesa za zločin koji se dogodio prije više od 20 godina, za DW govori pravna analitičarka Fonda za humanitarno pravo, Ivana Žanić. „Optužnica je nekoliko puta vraćana tužilaštvu na ispravke i dopune, tako da se ustvari radi o tome da ona nije dobro pripremljena. Činjenica da se na početak suđenja čekalo dugi niz godina, i ovo odgađanje na samom početku, ustvari pokazuju nespremnost srpskog pravosuđa da se uopće nosi s procesuiranjem ovog zločina."

I u Višem sudu navode da je optužnica bila nekompletna. „Optužnica Tužilaštva za ratne zločine je primljena u sud 10. rujna 2015. godine, nakon čega je kazneno izvanraspravno vijeće Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, istu više puta vraćalo javnom tužitelju da ispravi nedostatke", navela je u pisanoj izjavi za DW Bojana Stanković i dodala da je ispravljena optužnica potvrđena 4. travnja 2016. godine.

Zato se stječe dojam da se u formalnom smislu poštuju sve procedure za početak suđenja za jedan ratni zločin. Ipak, poslije toliko čekanja, odgađanje početka procesa ponovo izaziva nepovjerenje kod obitelji žrtava. Zločinci koji su ubili 1.300 ljudi su na slobodi. Žive normalno, dolaze ovdje kao da su svjedoci, a ne optuženi. Suđenje može trajati boga pitaj koliko", rekla je Munira Subašić, predsjednica udruženja Majke Srebrenice, a prenio Radio Slobodna Europa.

Za Ivanu Žanić, takva reakcija je opravdana i razumljiva. „ Svakako da ovakvo postupanje pravosuđa u Srbiji jest način da se obitelji i udruženja žrtava dovode do toga da nemaju povjerenja u srpsko pravosuđe, jer su oni iscrpljeni i revoltirani stavom Srbije, koja ni poslije 20 godina od srebreničkog genocida ne priznaje da je to bio genocid, iako postoji nekoliko presuda Haškog tribunala, kojima su utvrđene činjenice. Apsolutno nam je jasan stav žrtava i zbog čega su oni revoltirani i smatraju da Srbija neće procesuirati sve one koji su bili počinitelji i inspiratori srebreničkog genocida", rekla je ona u izjavi za DW.

Bosnien und Herzegowina - Prozess in Belgrad (Privat)

Ivana Žanić

U prilog takvom stavu može ići i činjenica da je vlada Srbije nedavno usvojila izmjene i dopune kaznenog zakona, po kojima će kazna za negiranje genocida biti zatvor do pet godina - ali samo za genocid koji je prethodno utvrđen presudom sudova u Srbiji i Međunarodnog kaznenog suda. On je do sada donio samo jednu takvu presudu i to – za genocid u Kongu. Osim toga, prema podacima Fonda za humanitarno pravo, u Srbiji samo 10 posto ljudi vjeruje da je u Srebrenici počinjen genocid.

Šljivovica i Mitrovo Polje - za sad bez suđenja

Iako kasno, proces za zločin u mjestu Kravica će gotovo sigurno početi u veljači 2017. godine. Od suđenja za zločin koji se 1995. godine dogodio u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje u Srbiji za sada nema ništa. Fond za humanitarno pravo nedavno je predstavio dosje o tom zločinu, i to nakon što je 2011. godine Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu podnio kaznenu prijavu protiv odgovornih. S obzirom da je Tužilaštvo odbacilo kaznenu prijavu, odbačena je i ustavna žalba, a onda je Europski sud iz proceduralnih razloga odbacio predstavku Fonda za humanitarno pravo.

„Ta odluka Europskog suda je i nas zatekla i duboko uznemirila, jer nismo vjerovali da će on amnestirati Tužilaštvo za ratne zločine za njihovu pasivnu ulogu u istrazi ovih zločina. Europski sud je u svojoj odluci naveo da su same žrtve, odnosno bivši logoraši morali znati da Tužilaštvo za ratne zločine neće procesuirati zločine koji su se dogodili u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje, jer u prethodnim svojim predmetima koji se tiču događaja u BiH, taj sukob nisu okarakterizirali kao međunarodni, već kao unutarnji", navela je za DW Ivana Žanić.

Tortura, batinanje i izgladnjivanje

U dosjeu Šljivovica i Mitrovo Polje navodi se da je poslije pada Žepe od 31. srpnja do 10. kolovoza 1995. godine u Srbiju prešlo oko 800 Bošnjaka. Uglavnom su bili pripadnici Armije BiH, ali je među njima bilo i civila, i više desetaka maloljetnih dječaka. „Gotovo odmah nakon prelaska muškarce su zarobili graničari Vojske Jugoslavije i Posebne jedinice policije. Od tog trenutka, zarobljeni Žepljani bili su izloženi višemjesečnoj torturi, batinanju, izgladnjivanju i drugom zlostavljanju, prije svega od strane pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije", navedeno je u dosjeu Fonda za humanitarno pravo.

Bosnien und Herzegowina Žepa - Reportage (DW/Arkoš/Veličković)

Neki Žepljani su se ponadali da će živu glavu spasiti bijegom u Srbiju.

Po četiri zarobljenika, piše u dosjeu, dobivala su jednu konzervu sardine i po komad kruha. „Često se događalo da zarobljenici od gladi padaju u nesvijest", navodi Fond.

Prema podacima Fonda, kada su zarobljenici došli u logor Šljivovica, dočekao ih je špalir policajaca, koji su ih udarali palicama, motkama, rukama i nogama. „Nakon toga su ih policajci polili hladnom vodom u dvorištu, a zatim ih odveli u barake. Stražari su im zatim naredili da kleče." (...) „Najveća skupina zarobljenika bila je smještena u blagovaonici jedne od baraka. Na tom prostoru, koji nije imao krevete, bilo je smješteno preko 100 ljudi. Zarobljenici su mjesecima spavali na podu, zbijeni jedni uz druge", piše Fond za humanitarno pravo.

Koliko predstavljanje ovakvih dosjea čini da se javnost u Srbiji podsjeti, ili tek sazna što se događalo u ratovima devedesetih godina, i ima li nade da proces za ovaj zločin ipak bude pokrenut, Ivana Žanić kaže: „Mi duboko vjerujemo da će ovaj dosje utjecati na odluku Tužilaštva da pokrene istragu i podigne optužnicu, i da će se javnost, nakon što je upoznata s događajima u ovom logoru suočiti s činjenicom da Srbija jest sudjelovala u ratovima devedesetih i da postoji njezina odgovornost za zločine koji su tada činjeni."

Preporuka uredništva