1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

I crkva protiv Sarkozyjeve politike prema Romima

Izgon Roma iz Francuske izazvao je i reakcije crkve. Nakon što je Papa pozvao Francuze na više tolerancije, francuski ministar unutarnjih poslova Hortefeux pokazao je spremnost raszgovarati s pariškim kardinalom.

Nicolas Sarkozy

Sarkozyjeva politika sada tema razgovora države i crkve u Francuskoj

U Lilleu, francuskom gradu na sjeveru Francuske, jedan katolički svećenik proteklog je vikenda vratio državno odličje iz protesta. Prije toga je javno molio da Sarkozy dobije infarkt – ali za to se u međuvremenu ispričao. Ovaj slučaj pokazuje koliko je ova tema dobila emocionalnog naboja.

Vjernici i posjetitelji crkve nisu vjerovali svojim ušima - no neposredno nakon misnog slavlja, župnik je ponovio svoju neobičnu molitvu pred kamerama.

“Iskreno, molim se, i zato vas molim za oproštenje, molim se da Sarkozy dobije srčani udar”, rekao je Hervet. Uslijedilo je škljocanje fotoaparata, a dan kasnije fotografija Artura Herveta, 71godišnjeg svećenika sijede kose i plavih očiju pojavila se u svim novinama. Ono što je rekao oko infarkta, Hervet je povukao i sada kaže da je mislio da gospodin na nebu omekša Sarkozyjevo srce, jer masovni izgon Roma, to je otišlo predaleko za ovog svećenika koji se godinama zalaže za manjine u socijalnim žarištima grada Lillea.

“Kada jedna zemlja ima problema, tada se moraju naći odgovorni. Zbog toga je francuska vlada rekla: krivi su Romi. Desnoekstremna fronta slavi. Romi su izvukli kraći kraj”, smatra Hervet.

Izgon Roma u Francuskoj, putnici čekaju u zračnoj luci

Postupak izgona Roma, čekanje u zračnoj luci

Nerazumijevanje crkve je tim veće, jer je upravo Sarkozy kao prvi predsjednik pete republike najavio da će u strogo laicističkoj državu pojačano saslušati i što kaže crkva. “Pozitivni laicitet, otvoreni laicitet, to podrazumijeva poziv na dijalog. Poziv na toleranciju i poštovanje”, rekao je Sarkozy prije točno dvije godine, kada je Papa Benedikt XVI posjetio Pariz. To je Papa rado čuo, i nije zaboravio te riječi. Nakon Angelusa u svojoj ljetnoj rezidenciji Castelgandolfo, Benedikt se rado osvrće na aktualna politička pitanja. Obično u takvim slučajevima govori talijanski ili engleski jezik. No u nedjelju 22.kolovoza svjesno je govorio na francuskom jeziku: “Liturgijski tekst od danas podsjeća nas da su svi ljudi pozvani na spasenje. To je poziv prihvatiti ljude u njihovim legitimnim različitostima, te okupiti ljude svih nacionalnosti i svih jezika”.

U Francuskoj, kolijevci diplomacije, bilo je jasno da se Papa odnosi na izgon Roma, ali da taj problem nije izravno spomenuo. Francuski ministar unutarnjih poslova Brice Hortefeux, koji je nadležan za progone, shvatio je upozorenje Vatikana ozbiljno. Glasovi katoličkih birača su za ovog konzervativnog političara važni. Sarkozyjev huškač najavio je da će primiti u posjet predsjednika francuske biskupske konferencije, pariškog kardinala Andrea Vingt-Troisa, te objasniti mu francusku politiku izgona Roma. Kardinal je prihvatio poziv. Međutim, ministru Hortfeuxu ne leže ustupci, pa je iskoristio najavu kako bi kritizirao još neke druge koji su prosvjedovali protiv izgona Roma.

“Iznenađen sam velikodušnim riječima i bezakcijskom egoizmu. Prosvjeduje sasvim mali pariški milje kojeg slavodobitno uzdižu mediji, ali ta ista sredina ne razmišlja o tome kako ponuditi Romima u svojem susjedstvu mjesto za boravak”, primijetio je francuski ministar.

Sarkozy, u pozadini zastava EU-a

Sarkozyju sigurno nije do smijeha i veselja. 55 posto Francuza žele socijalistu za predsjednika

Da li se zaista radi o samo maloj sredini koju slave mediji, sredini koja se distancira od vlade, u to se s razlogom može sumnjati. Dnevnik “Liberation” objavio je rezultate ankete u kojoj je 55 posto Francuza izrazilo želju da na idućim predsjedničkim izborima pobjedi socijalist. Time bi Sarkozy završio u sferi beznačajnosti.

Predstavici Roma planiraju tužbu pred Europskim sudom

Europski centar za prava Roma, sa sjedištem u Budimpešti namjerava podnjeti tužbu pred Europskim sudom protiv onih država koje su protjerale Rome. “Mnogi Romi su građani Europske unije”, izjavio je glasnovornik ovog centra dodajući da “time imaju pravo slobodno se kretat unutar EU-a”.

Guy Verhofstadt

Šef liberala u Europskom parlamentu i bivši belgijski premijer, Guy Verhofstadt

Francuska je počela prošloga tjedna s protjerivanjem oko 700 Roma. Ove godine protjerani su Romi i iz Italije i Danske. Mnogi protjerani Romi posjeduju bugarske, rumunjske ili talijanske putovnice, priopćeno je u centru Roma u Budimpešti. Izgon Roma vjerjatno je u suprotnosti s europskim zakonima. “Našom tužbom želimo upozoriti da Romi nisu građani drugog reda”, poručuju iz spomenutog centra.

Komisija za borbu protiv rasizma i ksenofobije osudila je izgon i neprijateljstva protiv Roma. “Razočarani smo aktualnim razvojem stanja”, priopćila je komisija za antirasizam u Strasbourgu. Treba se boriti protiv svakog oblika rasizma u Europi, stoji dalje u priopćenju. Ova komisija od država traži više integracijskih programa kako bi se uklonila “negativna slika” Roma.

Italija pozdravlja francuske odluke

Italija je pozdravila francuski izgon Roma. Nadalje je talijanski ministar unutarnjih poslova Roberto Maroni najavio da će poslati dopis Europskoj komisiji u Bruxelles u kojem će predstaviti zahtjev kako se odnositi prema građanima EU-a koji opterećuju socijalni sustav zemlje domaćina. Italija i Francuska namjeravaju organizirati sastanak ministara unuarnjih poslova sa svojim kolegama iz Njemačke, Španjoske, Grčke i Velike Britanije. Europska komisija za sada još nije dobila poziv na ovaj sasatank.

Guy Verhofstadt, predsjednik europskih liberala u Europskom parlamentu događaje u Francuskoj i Italiji ocijenio je sramotom i opisao kao vrijeđanjem europskih vrijednosti. “Prava manjina u Europi moraju se štiti”, rekao je Verhofstadt. Europski liberali traže od Europske komisije oko cijelog pitanja nedvosmisleno pojašnjenje i reakcije.

Autor: Christoph Wöß / agencije / al

Odg. ured.: N.Kreizer

Preporuka uredništva