1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hura! Žito je poskupjelo!

Ovih dana se navelike govori o uzrocima sve većih cijena živežnih namirnica: biogorivo, potražnja u "novim" industrijskim nacijama, suša... Ali postoji još jedan, nipošto nevažan razlog: hranu su otkrili i spekulanti.

Švedski jedrenjak Götteborg

Nekad su trgovci spekulirali na urod u kolonijama: danas se spekulira da će cijena žita narasti

Siromašni na Haitiju izlaze na ulice zbog sve veće cijene hrane, a humanitarne organizacije iz sveg glasa upozoravaju kako nemaju novca da nahrane one koje umiru od gladi. Doista: Svjetska organizacija za prehranu WHO upozorava kako je samo u posljednjih devet mjeseci cijena hrane porasla za čitavih 45 postotaka. Ali kada neka cijena raste, uvijek ih ima i koji na tome zarađuju - i to se može vidjeti i na robnoj burzi u Londonu. Njena tradicija potječe još iz slavne pomorske prošlosti i britanskog kolonijalnog carstva - ali načelo terminske kupnje je ostalo isto i do dana današnjih. Nekad su trgovci kupovali urod plantaže čaja još dok je on nicao na polju negdje u Indiji, kalkulirajući i da će urod biti dobar i da će brod sretno stići u luku u Europu. Obratno je upravo London bio i sjedište osiguravajućih društava gdje ste se mogli osigurati ako brod potone ili urod propadne - ukratko, da bi bili na dobiti u svakom slučaju.

Brod došao ili potonuo - zarada je u džepu

Ta tradicija je u Londonu ostala još i danas: upravo tamo se odvija oko 15% trgovine sirovina, od nafte pa do šećera i žitarica. A koliko god da su u proteklim mjesecima mnogi ulagači - od hedge fondova pa do institucionalnih ulagača poput osiguravajućih društava i mirovinskih fondova - gotovo panično tražili prostor gdje imutak neće biti ugrožen od krize sa kreditnim poslovanjima, terminske spekulacije sa prehrambenim proizvodima su se pokazale upravo idealne. Štoviše, Eugen Weinberg, stručnjak za trgovinu sirovinama Commerzbanke za Financial Times ukazuje kako se još od godine 2000. može vidjeti sve više spekulanata na području sirovina, a dobra petina od ulaganja su kupnje na tržištu hrane.

Stabljika žita

Proizvodnja hrane ima svoj biološki ciklus i ne može se samo tako povećati - zato je to područje idealno i za spekulacije.

Baš kao kod nafte, gdje tanker nafte promjeni vlasnika i po nekoliko puta prije nego što dođe do odredišne luke, sada je rast cijene hrane dovoljan motiv da se spekulanti sve više okreću i tom području. Ne treba previše objašnjavati, tko u tome najviše trpi: stanovnici razvijenih zemalja za hranu troše jedva 12 do 15% - a tu su onda uključeni i birana vina i pašteta od guščje jetra. Stanovnici nerazvijenih i zemalja u razvoju troše više od 35% a siromašne zemlje čak i preko polovice svog prihoda samo za najosnovnije živežne namirnice. Vrtoglav porast cijene hrane tamo ne znači tek neugodnost - nego glad.

Preporuka uredništva