1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatskoj previše izbjeglica za 24 sata

Nakon što su prve izbjeglice iz Srbije ušle u Hrvatsku, postalo je jasno da je Zagreb podcijenio veličinu izbjegličkog vala. Nastave li stizati ovakvom brzinom, poruka dobrodošlice mogla bi biti promijenjena.

Hrvatska je otvorenih ruku dočekala izbjeglice - to je poruka gotovo svih jučerašnjih euforičnih naslova i naslovnica hrvatskih medija. Fotografije policajaca i novinara koji u kolonama iscrpljenih ljudi pomažu nositi djecu stavljene su u kontrast s mađarskim policajcima koji primjenjuju silu i novinarkom tamošnje televizije koja je nogama udarala izbjegle Sirijce. Dodamo li u sliku i natjecanje u humanosti s nekad neprijateljskom Srbijom, ali i dokazivanje odanosti europskoj ideji, kao i recentnu izbjegličku prošlost, takav je doček izbjeglica zapravo mogao malo koga iznenaditi. Položen je, složili su se svi, ispit humanosti. No pred Hrvatskom je sada zadatak puno teži od dijeljenja suosjećajnih statusa na društvenim mrežama.

S druge strane šengenske granice

Veličina tog zadatka još se ne nazire, jer vladajući su, čini se, podcijenili veličinu izbjegličkog vala. Iako se jučer ujutro govorilo tek o tisuću izbjeglica i ekonomskih migranata koji do kraja dana žele ući u državu, taj je broj bio pet puta veći, a nova izbjeglička trasa, nastala nakon zatvaranja Mađarske u bodljikavu žicu, tek je zaživjela. Drugi dan izbjegličke krize tako manje obilježava prvotno oduševljenje humanošću hrvatskog naroda, koju i same izbjeglice hvale, a sve je izraženija zabrinutost nad brojem i brzinom priljeva novih ljudi koji ilegalno prelaze granicu. Situaciju dodatno pogoršavaju, za sada, kontrolirane pobune izbjeglica koje nisu zadovoljne brzinom organiziranja prijevoza, ali ni smještanjem u prihvatne centre iz kojih žele već danas produžiti prema svojim odredišnim zemljama koje se, ne treba zaboraviti, nalaze s druge strane šengenske granice.

Ljudi ulaze u autobus

Sa željezničkog kolodvora u Dugom Selu izbjeglice se dalje prevozi autobusima do smještaja "Ježevo"

„Ne može biti jednak odnos s ovako velikom kompleksnom pojavom prije no što ona nastupi i nakon što društvo neko vrijeme bude na udaru. Ni Mađarska nije reagirala kao zadnjih dana kada je bila tek na početku izbjegličkog vala. Isto je s Grčkom i Makedonijom. Naravno, ako ova pojava počne preplavljivati sposobnosti odgovora našega društva, doći će do zaoštravanja odnosa prema tim ljudima“, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Igor Tabak, analitičar portala Obris.org, uz napomenu da do toga još nije došlo, ali i da ne treba zanemariti ni tu mogućnost.

Spremni pa ipak nespremni

Naime, nakon tjedana uvjeravanja kako je Hrvatska spremna na prihvat ljudi koji bježe pred ratom i siromaštvom, veličinu problema je prva ocrtala ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić objavivši da se država ipak ne može nositi s desecima tisuća ljudi. Kapaciteti bi, prema toj izjavi, mogli biti popunjeni već za nekoliko dana pa je vlada Zorana Milanovića pred teškim iskušenjem kako što efikasnije zbrinuti i što prije dalje proslijediti ljude kojima su glavni ciljevi Njemačka i zemlje Skandinavije. Uz regularne centre za prihvat, građene prema europskim standardima, čini se da će se u funkciju smještaja staviti i dvorane Zagrebačkog velesajma, a vjerojatno će se puniti i zapušteni vojni objekti. Pomoć će se zatražiti i od Europske unije, no očekivanja od sastanka ministara vanjskih poslova EU-a zakazanog za 22. rujna nisu velika.

Istovremeno, ministar zdravlja Siniša Varga očekuje u iduća dva tjedna 20 tisuća izbjeglica kojima valja organizirati zdravstvenu zaštitu, higijenu i prehranu. Vladi nesklona predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pak poručuje da je prvog dana u zemlju ušao nekontrolirano velik broj izbjeglica i od vladajućih traži da zatvore ilegalne putove ulaska. O svemu će, kaže, raspravljati na sutrašnjoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost koju je prije početka krize zatražila od premijera.

Upravo je ta sjednica, koja će se održati dva dana nakon početka izbjegličkog vala mnogima dokaz da se vlada nije pripremila za nastalu situaciju, a u prilog joj ne ide ni to da tek na današnjoj sjednici predlaže osnivanje Stožera za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska migranata.

Smještaj za tražitelje azila Ježevo

Smještaj za tražitelje azila "Ježevo"

„Vlada je trebala početi s pripremama ranije. Osnivanje operativnog stožera i strateški razgovori nakon što kriza debelo krene su zakašnjeli. Pa radi se o pojavi koja nije pala s neba, ima dinamiku i predvidljiv ritam. Još prije par mjeseci se moglo predvidjeti prelijevanje vala na Hrvatsku. To nisu slučajne i nedokučive stvari. Javno dostupni podaci o izbjeglicama koji su zadnjih mjesec dana prelazili srpsko-mađarsku granicu pokazuju da je to pojava s jasnom dinamikom“, objašnjava nam analitičar Tabak.

Izbjeglice su uletjele u predizbornu kampanju

Uz sve to, Hrvatska broji zadnje tjedne pred parlamentarne izbore pa je vladajućima u interesu što efikasnija kontrola izbjegličke krize i zapravo malo kome je jasno kako su Banski dvori dopustili situaciju kojom ovladavaju „u hodu“. Ne treba sumnjati da će moguća eskalacija problema biti odlično „streljivo“ opozicijskim strankama no i od svih političara treba očekivati najveću odgovornost. Jer, iako su u manjini, ne treba podcijeniti ni ksenofobne skupine u hrvatskom društvu koje su se mahom organizirale oko taktičkih medija putem kojih šire ideje svijeta zasnovanog na mržnji. Upravo bi oni mogli nastalu situaciju iskoristiti za svoju društvenu i političku afirmaciju.

„U normalnom demokratskom društvu postoje krajnosti. Od konzervativnih ksenofoba i radikalnih desničara do internacionalista koji su se zadnjih dana zalagali za opće otvaranje granica i primanje baš svih koji dođu s minimumom selekcije, ali oni ne bi trebali definirati diskusiju“, kaže naš sugovornik i dodaje da takve skupine mogu iskoristiti vakuum ako država dopusti da do vakuuma dođe.

„U trenutku dok normalne upravne strukture drže situaciju pod kontrolom i rade svoj posao, takvi političko-kulturni elementi su svedeni na folklor i ne mogu imati djelatnu dimenziju. Njima se prostor otvara zatajenjem države i to je bitno. Izazov će biti velik. Teško da će se Hrvatska s tim moći sama nositi. Ova pojava ima masivne obrise, može biti vrlo skupa za ovladavanje i u lošijim varijantama razvoja može tražiti i čvrsto djelovanje, u krajnjoj liniji i zatvaranje granica“, zaključuje analitičar Tabak u razgovoru za DW.

Preporuka uredništva