1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvatsko "sjeckanje" državne blagajne

Koliko god da je vlada u Zagrebu odlučila štedjeti, i sam ministar govori kako je to tek uvod u mjere koje će prikazati stanje u gospodarstvu. Ali kriza je možda i prilika za ozbiljnu analizu državnih troškova.

Žena gricka kobasicu

Ako već treba rezati - malo je koristi to činiti malo po malo.

Drugi rebalans zapravo je uvertira u treći, restriktivniji rebalans državne kase, što bi trebao uslijediti krajem srpnja ili početkom kolovoza. Drugim je rebalansom predviđeno smanjenje proračunskih prihoda za 6,8 milijardi kuna, preraspodjela rashoda od 2,2 milijarde kuna te uštede od 780 milijuna kuna.

Rebalans za MMF

Burza u Zagrebu

Volumen ovih mjera je nedovoljan za stvaran pad BDP--a

Rebalans je rađen uz projekciju pada BDP-a za 4,5 posto u ovoj godini te inflaciju od 2,7 posto. Ministar financija Ivan Šuker očekuje da će se idućim, trećim rebalansom troškovi smanjiti na oko sedam milijardi ili na manje od jedan posto deficita u 2010. Time bi se međunarodnim financijskim krugovima, pa i MMF-u, poslala poruka kako Hrvatska, usprkos teškoćama, svoje javne financije i potrošnju drži pod kontrolom. A banke bi, smatra potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Damir Polančec mogle usmjeriti prema gospodarstvu, jer Hrvatsku iz sadašnje krize može izvući samo jak vjetar u leđa poduzetnika.

"Kriza je tek počela"

A što na sve kažu građani? Približno dvije trećine njih očekuje da će gospodarska kriza u Hrvatskoj potrajati tri ili više godina, pokazuje istraživanje agencije Gfk, provedeno tijekom lipnja na uzorku od tisuću građana. Da će kriza trajati godinu dana, smatra 19 posto anketiranih građana, pet posto misli kako će biti okončana za manje od godinu dana, dok 10 posto ne zna kad će Hrvatska izići iz krize. Zanimljivo da dva posto građana smatra kako u Hrvatskoj nije i neće biti gospodarske krize.

Ekonomski analitičari od Vlade traže drastična rezanja, pa i plaća, mirovina, socijalnih prava jer, baš kao i opozicija, smatraju kako je drugi rebalans tek simulacija i gubljenje vremena. I predsjednik Stipe Mesić također je toga mišljenja jer, kako je kazao "ako siječete mačku rep, malo po malo, njega uvijek jednako boli. A ako ga želite skratiti, skratite ga najednom."

Nema svetih krava

Katedrala i crkva sv. Marije u Zagrebu

A što je s izdacima za crkve?

Pojedini ekonomski analitičari, primjerice Željko Lovričnević, predlažu podizanje stope PDV-a s 22 na 24 posto čime cijene, vjerojatno, ne bi rasle više od jedan posto. Inflacija bi tako krajem prosinca u odnosu na isto vrijeme prošle godine bila veća za 1,3 posto, a u državnu bi se blagajnu slilo dodatnih 1,7 milijardi kuna. Još oko 400 milijuna moglo bi se dobiti od trošarina na mobilnu telefoniju, procjenjuje Lovrinčević. Na tragu tih razmišljanja su i prijedlozi HSS-a, iz kojega poručuju kako ne bježe od toga da se preispitaju i poticaju za poljoprivredu jer "obzirom na dubinu ekonomske i financijske krize, nema nedodirljivih". A kao argument u prilog povećanja PDV-a, predsjednik HSS-a Josip Friščić naveo je i – Njemačku. "I snažna njemačka ekonomija morala se u jednom trenutku suočiti s nužnošću povećanja PDV-a", izjavio je Friščić, koji smatra kako bi toj opciji treba dati prednost pred rezanjem plaća i mirovina.

Čitav niz nepotrebnih troškova

Rasprava o rebalansu iznova je u žižu javnosti vratila neke nelogičnosti u organizaciji i funkcioniranju države. Primjerice, nikakva je ili loša naplata koncesija od turističkog zemljišta, od čega bi se u državnu kasu moglo sliti oko milijardu i pol kuna ili pak neracionalni i financijski neodrživ ustroj zemlje sa 128 gradova i preko 400 općina, od kojih više od polovice ne bi mogli ni plaće isplatiti bez pomoći države.

Čarapa puna novca

Novac se u Hrvatskoj još uvijek rasipa: možda je kriza i prilika za pravu raspravu.

Ako prihvatimo da svako zlo nije samo za zlo, onda sadašnja kriza može biti dobar početak za sređivanje mnogih stvari u državi, što su dosad traljavo ili nikako funkcionirale, ali i za mijenjanje mentaliteta "života preko realnih mogućnosti" o kojima se dosad iz oportunih i demagoških razloga nikada nije željelo razgovarati. U to svakako spadaju i izdvajanja za Katoličku crkvu, o koju se nitko iz politike nije ni očešao.

U Hrvatskoj se očito napokon krenulo u štednju, ali i određivanja prioriteta u državnom financiranju. Otpori su snažni, ali i hvalevrijedni kada upiru prstom u ono što treba reformirati. Otvaranje takve rasprave ono je što je Hrvatskoj trebalo još od osamostaljenja.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva