1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvatsko (pre)dugo čekanje na posao

Prema istraživanju njemačke zaklade Bertelsmann, Hrvatska je na žalosnom trećem mjestu u EU-u po broju dugo nezaposlenih. Studija pokazuje da je još gore: dobro zaposleni i mladi brzo nađu posao - ali ne u Hrvatskoj.

U netom objavljenoj opsežnoj studiji Zaklade Bertelsmann o sve većem problemu dugotrajno nezaposlenih u Europskoj uniji, Hrvatska ima neslavnu čast biti često spomenuta. Jer ako neka osoba ne može pronaći posao duže od godinu dana, onda je to golem problem za čitavo društvo: to znači da je njezino ili njegovo obrazovanje potpuno pogrešno za potrebe današnjeg društva i da je zapravo vrlo malo šanse da će uopće naći posao i zarađivati za sebe, svoju obitelj i čitavo društvo. Umjesto toga, ona ili on je na teretu državi kojoj bi bilo bolje da taj novac potroši na drugi način - prije svega na bolje i primjerenije obrazovanje.

Ova studija točno analizira što se dogodilo u nedavnoj financijskoj krizi: gotovo odmah su mnogi u EU-u izgubili posao, ali ta kriza je uzrokovala i strukturalnu promjenu tržišta rada. Tako su mnogi bivši zaposlenici tvorničkih pogona i građevinskih tvrtki još uvijek nezaposleni, jer se i tržište rada pomaknulo prema bolje obrazovanim osobama u drugim, prije svega uslužnim djelatnostima. Ali to znači i da je sve veći broj onih koji već dugo traže posao u odnosu na one koji su "brzo nešto našli".

Pučka kuhinja u Grčkoj

Grčka je na čelu po broju dugotrajno nezaposlenih, ali na žalost niti Hrvatska nije daleko. To onda znači i opasnost od siromaštva - i dodatni teret državi.

Uvijek iznova o Hrvatskoj

"Rekorderi" u broju dugotrajno nezaposlenih su Grčka i Španjolska - i već na trećem mjestu je Hrvatska, ispred Slovačke, Portugala, Cipra, Italije i drugih zemalja EU-a. Isto tako, analiza bilježi za vrijeme vrhunca krize početkom 2013. porast nezaposlenih diljem Europe. Prije svega osobe sa završenim fakultetima su već u ovim objavljenim podacima iz 2015. u čitavom nizu zemalja opet pronašle posao, ali u čitavom nizu zemalja - nisu.

Opet su tu Grčka, Španjolska i Hrvatska koje se ističu po razmjerno visokom broju nezaposlenih i sa srednjom i visokom stručnom spremom, a u Hrvatskoj se struktura obrazovanja među nezaposlenima jedva promijenila između 2013. i 2015. Ali možda je najgore za Hrvatsku što se našla i u vrhu ljestvice po nečemu čega zapravo uopće ne bi trebalo biti: dugotrajne nezaposlenosti među mladima.

Nezaposlenost mladih nije osobito rijetka pojava: mladi često dobivaju tek vremenski ograničene radne ugovore, a tu u normalnim okolnostima i poslodavac i mladi zaposlenik često još razmišljaju "pašu li zajedno". Mladi često mijenjaju radno mjesto koje, u pravilu, lako pronalaze. Konačno, mladi su i "najjeftinija" radna snaga jer još nemaju iskustvo.

Ali u Hrvatskoj i Italiji, ističu stručnjaci Zaklade Bertelsmann, svaki peti dugotrajno nezaposleni je mlađi od 25 godina, u Velikoj Britaniji ih je čak 30%. Nije mnogo bolje niti u Grčkoj i čak Slovačkoj. U Finskoj, Njemačkoj, Litvi, Letoniji, Nizozemskoj, Bugarskoj i Sloveniji je najviše 12% dugotrajno nezaposlenih mlađe od 25 godina.

Predavanje na sveučilištu

U "normalnim" okolnostima, mladi i dobro obrazovani se ne bi trebali previše brinuti, hoće li naći posao. Opet je i tu Hrvatska iznimka.

Zapravo je - još i gore

U ovoj detaljnoj analizi se pokazuje kako bi Hrvatska, po broju dugotrajno nezaposlenih zapravo izbila na samo čelo Europske unije kada bi se broju takvih nezaposlenih pridružili i oni koji su se iz nekog razloga povukli s tržišta rada, na primjer prijevremenom mirovinom. U neko doba su mnoge zemlje Europske unije rado slale svoje starije zaposlenike u mirovinu da "naprave mjesta" mlađima. Pokazalo se da se to jednostavno - ne događa: stari i iskusni zaposlenici su pali na teret mirovinskog sustava, ali nisu zaposleni novi, mladi suradnici koji bi uplaćivali u sustave socijalne solidarnosti. Zato je čitav niz zemalja prekinuo s tom praksom i prijevremenu mirovinu učinio neatraktivnom i za poslodavca i za posloprimca.

Ova analiza poimence nabraja sve mjere koje su članice Europske unije poduzele kako bi smanjile broj dugotrajno nezaposlenih. Tako su i spomenute hrvatske mjere obrazovanja i usavršavanja i monitoring razvoja 19.321 (prije svega mladih) nezaposlenih po podacima iz 2013. - i što se čini prilično skromnim u usporedbi s nabrojanim mjerama koje poduzimaju druge zemlje Europske unije. Tu je i dodatak gdje se analiziraju prednosti i mane svih mjera.

Čitava, osamdesetak stranica dugačka analiza stručnjaka na engleskom je svakome dostupna i na internetskoj stranici Zaklade Bertelsmann www.bertelsmann-stiftung.de, baš kao i kraći sažetak na njemačkom jeziku.

Preporuka uredništva