1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Hrvatsko pitanje" na dnevnom redu u BiH

Nakon poruka nove hrvatske vlade, u Bosni i Hercegovini je opet aktualizirano pitanje "preustroja" ove zemlje. Kako se u BiH reagira na najave iz Zagreba o „novoj vanjskoj politici“?

Hrvatski premijer Andrej Plenković kaže da će Bosna i Hercegovina (BiH) biti u središtu nove hrvatske vanjske politike, pri čemu će se Republika Hrvatska (RH) zalagati za europski put BiH i ravnopravnost Hrvata u toj zemlji. Plenković vjeruje da BiH treba biti funkcionalna država, a Hrvati ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda. To je, prema njegovom uvjererenju, moguće uz ustavnu reformu u BiH. Plenković podsjeća da su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu ranije poručivali kako je vrijeme za „nadogradnju Daytonskog okvira" za što je nužna „ustavna reforma temeljena na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja". On naglašava da je BiH, uz političku stabilnost i smirivanje tenzija, nužan nastavak rada na provedbi Reformske agende, što je uvjet za približavanje ove zemlje Uniji. Kao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) govorio je da je referendum o obilježavanju dana Republike Srpske (RS) „prijetnja cjelovitosti i suverenosti BiH" te da Milorad Dodik „destabilizira BiH u trenucima u kojima Europska unija (EU) očekuje napredak u ovom zemlji".

Politički analitičar Pejo Gašparević vjeruje kako bi najave Plenkovića da će se zalagati za što brži ulazak BiH u EU uz istodobnu zaštitu ravnopravnosti Hrvata u BiH mogle označiti početak nove dinamike u odnosima između dviju susjednih zemalja.

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske

Hrvatska može pomoći BiH i Hrvatima u BiH

„Gotovo identične stavove iznose i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović te novoimenovani hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier. Činjenica da to potenciraju najodgovorniji za kreiranje vanjske politike RH, potvrđuje da se radi o pomno isplaniranom oblikovanju ambicija hrvatskog državnog vodstva prema BiH. Pri tome treba imati u vidu da je isticanje takvih ambicija uslijedilo nakon referenduma u RS-u. Održavanju tog referenduma protivile su se moćne zapadne zemlje, ali ga je s druge strane podržavala Rusija. To je BiH pretvorilo u poprište geopolitičkog rivalstva Zapada s jedne i Rusije s druge strane. Kako je referendum uznemirio čelnike Europske unije, ali i Sjedinjenih Američkih Država, aktivirani su kanali 'diskretne diplomacije' kojima se pokušava potaknuti novi ritam u prevladavanju porasta međuentitetskog raslojavanja u BiH. U takvim okolnostima, Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a, ali i kao susjedna zemlja BiH ima šansu za ambiciozniji nastup. Vjerujem da će Hrvatska u tom procesu postupati otvoreno i pažljivo i da ovoga puta neće uzmicati, što bi u konačnici trebalo rezultirati i institucionalnom ravnopravnošću Hrvata u BiH", kaže Gašparević.

Naš sugovornik podsjeća da svaka inicijativa za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH, bilo da se radi o trećem entitetu, federalizaciji ili ukidanju entiteta ima snažnih zagovornika, ali i protivnika.

Dok Zapad čeka, Rusi dolaze

„Po mojim procjenama, ishod sadašnje hrvatske diplomatsko-političke inicijative mogao bi biti izmjena Izbornog zakona u BiH kako bi se spriječila repriza 'platformaškog' scenarija koji je omogućio instaliranje onih hrvatskih političkih zvaničnika koji nisu imali većinsku glasačku podršku Hrvata u BiH. Tako bi se spriječilo ponavljanje slučaja 'Komšić' u kojem je Hrvat u Predsjedništvo BiH dva puta biran bošnjačkim glasovima. Čini se da takvo poništavanje glasačke volje Hrvata u BiH službeni Zagreb više nije spreman tolerirati. Upravo je takvo institucionalno obespravljivanje jedan od izvora nestabilnosti u BiH koji limitira i procese euroatlantskih integracija. Pri tome treba znati da bošnjačko-hrvatske nesuglasice u Federaciji destabiliziraju BiH što, preko RS-a i Milorada Dodika, dodatno otvara prostor ruskim političkim ambicijama u ovom dijelu svijeta", kaže Gašparević.

Emil Karamatić

Emil Karamatić

Osnivač i urednik mostarskog portala Neznase.ba Emil Karamatić, međutim, podsjeća da su se Hrvati u BiH već navikli na izjave slične Plenkovićevim i da se zato najave novog hrvatskog premijera mogu tumačiti i kao „jalovo hadezeovsko desničarenje". Karamatić vjeruje da Hrvatska jedino uz pomoć EU-a može napraviti pozitivan iskorak, ali nije siguran da u tom procesu ima mjesta za treći entitet. „Protivnik sam podjele BiH na tri entiteta. Mislim da bi regionalizacija BiH s akcentom na ekonomske faktore bila po mjeri svakog građanina. Uvjerili smo se da je nacionalni koncept svima nanio veliku štetu. Vidimo da iz etnički čistih bh. prostora svi žele otići tražeći sretniji život u multietničkim sredinama. Svugdje se može, samo kod nas nažalost ne... No, nije problem u običnom čovjeku, nego u nakaznim politikama koje opstaju jedino sijanjem straha", kaže Karamatić.

25 godina priče o vitalnim interesima

Ipak, svjestan je da mnogi Hrvati u BiH priželjkuju treći entitet kao jedino rješenje. „I ozbiljniji analitičari često ističu da treći entitet u teritorijalnoj reorganizaciji ove zemlje ne mora biti loš ni za BiH ni za njene građane. Neki tvrde da možda upravo u trećem entitetu, ili federalnoj jedinici, leži čvrsta i nedjeljiva BiH. Možda je to jedan od načina da se naci-liderima izbije iz ruku jak predizborni adut – obećanje entiteta napaćenom puku. No, rezultat svih dosadašnjih pokušaja rješenja ovog (hrvatskog) pitanja je pat pozicija. Želimo li izaći iz te pozicije, morat ćemo se pozabaviti konkretnim životnim pitanjima. To bi, ujedno, označilo i početak kraja nacionalnih političkih elita koje dvadeset i pet godina pričaju o nacionalnoj ugroženosti i vitalnim nacionalnim interesima. Tako bi se stvorila šansa za mlađe generacije, neopterećene prošlošću", kaže Karamatić. Naš sugovornik, međutim, podsjeća da Hrvatska, s Plenkovićem ili bez njega, ništa neće moći učiniti u BiH bez snažne podrške Zapada, prvenstveno EU-a. A taj isti Zapad do sada je, kako ističe, „šutke promatrao agoniju BiH".

Preporuka uredništva