1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo: 2012. bila loša, 2013. će biti još gora

Loših vijesti o ekonomskoj politici i gospodarstvu u Hrvatskoj bilo je 2012. godine daleko više negoli dobrih. A iduća godina, slažu se vlada i nezavisni analitičari, bit će još gora.

default

Symbolbild Krise Aktienmarkt

Glavno brojilo u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prebacilo je, prije par tjedana, zastrašujući rekord od 350 tisuća ljudi bez posla, a radno sposobnih. U novije vrijeme, dnevno se na burzi rada znade prijaviti i preko tisuću novih nezaposlenih, usljed likvidacija poduzeća, stečajeva i sličnih nedaća. Prag od 350 tisuća proglašavan je nedugo prije toga u nekim medijima „psihološkom granicom“ koja uzrokuje tektonske društvene poremećaje, no čini se da će i on vrlo brzo biti smatran tek – boljom prošlošću.

Tražitelji posla pred oglasnom pločom

Mnogi traže posao

Otprilike kad i prethodna vijest, objavljeno je zlokobno rušenje kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencije Standard & Poor's, jedne od triju zaduženih da po svijetu kroje perspektivu država-zajmoprimaca. Hrvatskoj je tako nakon relativno prihvatljivog rejtinga BBB-, pripala oznaka BB+, popularno zvana i „junk“ iliti smeće. U osnovi, to znači da će novi krediti imati osjetno više kamate, a budući da ih već dugo diže uglavnom radi vraćanja kamata na stara zaduženja, hrvatskoj ekonomiji prijeti dužnički kolaps.

Agonija ratara i stočara

Monetarna politika zaslužuje posebno poglavlje u ovom pregledu, budući da se ona u nevladinim stručnim krugovima smatra temeljem prevlasti banaka i trgovaca-uvoznika u hrvatskoj ekonomiji, naspram domaće proizvodnje. Razlog tome je fiksni, za euro „svezani“ tečaj kune, namjesto fleksibilnog, te interna devalvacija tj. deflacija. Vijest godine u tom kontekstu glasi da je novi guverner HNB-a Boris Vujčić obećao dosljedno nastavljanje politike svog prethodnika, neprikosno-venog Željka Rohatinskog.

Traktori raspršuju mlijeko po njivi

Mlijeko seljaci upotrebljavaju kao gnojivo

Duga proljetna i ljetna suša 2012. godine, uz višestruki podbačaj uroda, podcrtala je sve mane hrvatskog agrara. Ali, nije problem samo u zapuštenosti ionako nedovršenog sustava za navodnjavanje, već u politici koja je dovela do korištenja tek jednog milijuna obradivih hektara, u odnosu na predratna tri milijuna u Hrvatskoj. Agonija se nastavlja mogućim potpunim gašenjem mljekarskog sektora od kojeg je država odustala, zbog čega su i neki hrvatski seljaci prošlog mjeseca sudjelovali na demonstracijama u Bruxellesu.

Pogodovanje sumnjivim poslovima

Najvećim i najopustošenijim hrvatskim brodogradilištima, splitskom i riječkom, ove je godine političkim dekretom po volji EU-a namijenjena sudbina privatizacije u krajnje sumnjivim aranžmanima. Brodosplit je pripao poduzetniku Tomislavu Debeljaku, poznatom i po višemilijunskoj utaji poreza, a riječki 3. maj trebao bi posredno skončati u ruka-ma rizičnih bankarsko-investicijskih fondova. Inače, riječ je o industriji koja predstavlja najvećeg hrvatskog izvoznika, s desecima tisuća (in)direktno uposlenih radnika.

Pogled na Srđ i Dubrovnik

Igralište za golf ili ...

Dominantno medijsko tumačenje smjene SDP-ove ministrice zaštite okoliša Mirele Holy kaže da je ona inzistiranjem na ekološkoj zakoni-tosti ometala ekspanziju privatno-poduzetničkih ulaganja u energetiku i graditeljstvo, pa je ljetos odgurnuta baš ekonomsko-politički. Opasni projekti elektrana Plomin 3 i Ombla te Golf-parka na Srđu zatim su gurnuti nadomak gradnji. Prošlo slično jednostrano razvojno-političko forsiranje iste koalicije na vlasti, započeto prije 12 godina, završilo je u kreditnom živom blatu.

Lijeva koalicija reže prava radnika

Socijalna i radno-pravna politika, kao naročiti aspekt vladina poslovanja, označen je bio 2012. godine svojevrsnim konvertitstvom vladaju-će koalicije SDP-HNS: od strastvenih branitelja radnog zakonodav-stva iz njihova oporbenog stadija, postali su uvjereni zagovornici „fleksibilizacije“. To još nije provedeno, osim pojedinačnih mjera na štetu radnika u javnom sektoru i određenih javno-proračunskih korisnika. Ali, u vladinu novogodišnju „čestitku“ ipak je ušla i najava skorog temeljitog redizajna Zakona o radu.

Nešto složenije, ne tako jednoznačno područje ekonomske politike u prvoj godini rada nove hrvatske vlade, bila je fiskalna konsolidacija. Ona se zasad svela na uvođenje novih i povećanje nekih starih nameta, npr. PDV-a, te pooštravanje porezne discipline. Ali, izostalo je oporezivanje profitno najvećih subjekata, naročito u financijskom sektoru, kao i progresivno oporezivanje u širem rasponu, a što bi priličilo društvenom trenutku. Ostavimo joj prostora za taktiziranje, međutim: možda taj socijalni adut vlada čuva za dogodine.

Nada za štediše Ljubljanske banke

Logo Nove ljubljanske banke

Logo Nove ljubljanske banke

Da se ovaj osvrt bavi pravosuđem, a ne ekonomijom, nota o prvom dovršenom suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu – za slučajeve Hypo-banke, te Ine i Mola - bila bi intonirana negativno, zbog velikih kontroverzi u dokaznom postupku. Ali, svakako je pozitivno to što osuđujuća presuda za njega, u perspektivi povlači reviziju vlasničkih odnosa nad naftnim poduzećem INA-om. Taj strateški hrvatski nacionalni resurs je kriminalnim putem dospio većim dijelom u ruke mađar-skom partneru, što bi se u dogledno vrijeme moglo poništiti.

Potkraj 2012. godine u javnom prostoru odjeknula je iz najviših međunarodno-pravosudnih i državničkih krugova jedna vedrija ekonomsko-politička novost: opet se pomalo nazire rješenje problema stare devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci, tj. njezin povrat. Radi se o približno 180 milijuna eura za oko 130 tisuća štediša, no iznos duga kojim se barata, varira i s obzirom na interpretaciju kamatnog udjela. Ističe se i nadanje kako će ulazak Hrvatske u EU, predviđen za sredinu iduće godine, potpomoći taj proces.