1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatski vatrogasci sa zebnjom iščekuju ljeto

Prije nego što Hrvatsku zahvate vrućine i uobičajeni ljetni požari vatrogasci upozoravaju na nagomilane probleme. I pasivnost Vlade. Nadaju se da će se s ulaskom u EU poboljšati stanje.

A fireman fights a wildfire near Vrpolje, close to Croatian mid-Adriatic touristic town of Sibenik, some 300 kilometers south of Zagreb, on July 23, 2012. Over 1,500 tourists were evacuated today and a firefighter died after several wildfires fanned by strong winds broke out on several places along the Croatia's Adriatic coast as the interior minister warned the situation was becoming serious. AFP PHOTO / STRINGER ***CROATIA OUT*** (Photo credit should read -/AFP/GettyImages)

Kroatien Brände Sibenik 2012

Kao i svake godine u svibnju, pitanje je tjedana kada će medije preplaviti požarna i vatrogasna tematika. Duž cijelog će Jadrana, i duboko u zaleđe, neminovno zaredati deseci manjih i većih požara, a istom će na red doći rasprava o pripremljenosti zaštitnog sustava za vatrenu ljetnu sezonu. No, da ne bismo i mi pisali tek post festum o zgarištima, odlučili smo se za problematiziranje tog kompleksa već sad.

Skupina turista promatra požar

Na brojnim turističkim odredištima viđeni su prizori kao ovaj u Selcu

Za sugovornike smo izabrali dvojicu osobito mjerodavnih i po funkcijama istaknutih sudionika vatrogastva u Hrvatskoj. Njihov uvid u tekuće stanje svakako je među najpotpunijima. Pamte se i neke njihove prosudbe nakon povijesne tragedije na Kornatu 2007. godine, kad je život izgubilo 12 vatrogasaca. Uzrok pogibije tih ljudi još nije razjašnjen, a više indicija upućuje na zataškavanje.

Nismo učili od Kornata

Upadale su tad u oko mnoge neobične pojedinosti. Primjerice, vojska je netom iza odvoženja unesrećenih posve zablokirala šire poprište događaja, iako njezine ovlasti u tom slučaju nipošto nisu bile iznad ovlasti redovne policije. Potom se nisu lako mogli ustanoviti ni neki drugi odnosi te ingerencije u vatrogasnom sustavu. Nažalost, ne bi se moglo reći da je situacija u vezi s tim postala znatno bolja.

Osnovna zamjerka i dalje je ista. Sustav nije jedinstven, niti se njime upravlja iz jednog centra. To se tiče jednako zapovijedanja jedinicama na terenu, kao i financijskog poslovanja; na vatrogastvo se ukupno godišnje potroši preko milijardu kuna javnog novca. Ali, gotovo da je nemoguće pobrojati sastavnice na koje se to odnosi i potrošače rasute pod brojnim institucijama državne i lokalne vlasti.

Vatrogasci trebaju samostalnu vertikalu

Vatrogasac u radnoj odjeći s kacigom na glavi

Goran Franković

„Rekao bih da sadašnja vlast ima generalno pozitivan odnos prema vatrogasnom sustavu, ali da se nužne promjene sporo realiziraju. Naročito mislim na stavljanje cjelokupne vatrogasne organizacije pod jednu kapu, kao ranije“, rekao je za DW Goran Franković, predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske. Dodao je da takva upravna vertikala mora stajati tik do premijera, a ne podalje od njega.

Po njegovu mišljenju, glavni bi vatrogasni zapovjednik morao surađivati izravno i samostalno s kabinetom prvog ministra, umjesto da je podređen Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DUZS), kao što je već godinama slučaj. DUZS okuplja razne službe, pa je vatrogastvo – inače, zacijelo najvažnija među njima – tako samo jedan od segmenata pod tom upravom. To uvelike otežava rad vatrogasne organizacije.

Nadležno im više ministarstava, poduzeća, udruga

Franković smatra da je praktički nemoguće kvalitetno financijski poslovati u takvim okolnostima, gdje se o potrošnji sredstava za čitav sustav ne planira niti odlučuje s jedinstvene pozicije. A osim problema oko financija, dolazi do drugih poteškoća u funkcioniranju jedinica, već i zbog komunikacije koja prolazi više razina u više odvojenih vertikala, da bi se objedinila djelovanjem na terenu.

Muškarac ispred natpisa Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH

Mladen Magdić

Konkretno, osim DUZS-a koji nadzire profesionalne vatrogasne jedinice, Ministarstvo obrane je nadležno za gasiteljske avione, Ministarstvo unutarnjih poslova za inspekciju općenito, dok su dobrovoljna vatrogasna društva okupljena u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, a svoje ovlasti u sustavu imaju i javna poduzeća koja gospodare šumama i vodama, itd. Baš kao da se sustav nastoji umrtviti, a ne pokrenuti.

Nelagoda i strah za život

Slično razmišlja i Mladen Magdić, predsjednik Odbora za vatrogastvo u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika RH. On nas je također podsjetio da ništa nije suštinski poboljšano nakon kornatske tragedije pa se čak i na suđenjima tim povodom – a koja još traju – odgovornost prebacuje na pojedince umjesto na sustav koji ne uspijeva funkcionirati i koji je njegove kolege odveo u smrt. „Sustav je neprepoznatljiv i zato vatrogasci svake godine, pa i ove, s nelagodom dočekuju protupožarnu sezonu, strahujući za svoj život“, svjedoči Magdić te ističe da unatoč svim obećanjima još uvijek nije u potpunosti riješen niti radno-pravni status hrvatskih vatrogasaca. Nema krovne organizacije, a često nema niti novca za novu vatrogasnu opremu, jer novca ima samo za plaće, ako i toliko.

Opljačkan vatrogasni novac

Kad je riječ o benkovačkim vatrogascima, primjerice, novca dugo nije bilo niti za njihove plaće. Država im je sjela na račun jer su njihovi pretpostavljeni – navodno, budući da istraga nije zaključena - pronevjerili više milijuna kuna. Kritični mjeseci su pred nama, ali još i više pred njima, a teško je očekivati da u borbu sa šumskim požarima pohrle ljudi koji su tako demotivirani, ne svojom krivicom.

Valja napomenuti da su (i) vatrogasnim profesionalcima u okviru drastičnog smanjenja javne potrošnje s prošle na ovu godinu, srezana određena primanja po kolektivnom ugovoru. S druge strane, premijer Zoran Milanović nedavno je poručio vatrogascima u Zadru da će upravo oni biti prvi na redu kad jednom država bude opet imala novca za povećavanje plaća, jer su po njegovu mišljenju premalene za takav posao.

Svi su prvi za veće plaće

„Ali, to je isto rečeno i učiteljima. Vjerojatno i radnicima u zdravstvu obećavaju slično. Samo, ne znam tko će onda biti drugi, ako smo svi prvi“, ironično primjećuje Mladen Magdić. On podsjeća da je ove godine vlada prvi put dogurala do protupožarne sezone bez programa aktivnosti koji je već trebao biti na stolu svih sudionika organizacije: on to naziva „vladinim rekordom u inertnosti“.

Crkveni zvonik i stari grad osvijetljen vatrom pored Trogira

Ovako je izgledalo prošlog ljeta kod Trogira

No, povrh prirodno-cikličkog razdoblja koje diktira ritam hrvatskim vatrogascima, približava se još jedno dospijeće važno za ovu temu. Riječ je o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, a to je ustvari važno za gotovo svaku temu iz javnog života u Hrvatskoj. Svakako da ta činjenica neće proći bez značenja po vatrogasni sustav – standardi EU-a u struci su, kako drže i naši sugovornici, osjetno bolji i efikasniji.

Nada da će u EU-u biti bolje

Neke probleme oko suradnje u okviru EU-a, kao i s drugim zemljama, naši su vatrogasci riješili inzistirajući pred Bruxellesom da „vatra ne poznaje šengenske granice“, kao što smo čuli. Stoga će se do daljnjeg provoditi dosadašnji bilateralni sporazumi o protupožarnoj zaštiti, s npr. Bosnom i Hercegovinom, a gdje je ranije bilo problema. Isto vrijedi za vatrogasnu suradnju tumačenu kao humanitarnu pomoć.

Mladen Magdić prenio nam je, pak, da će vatrogasci pokušati iskoristiti novi politički kontekst i za nešto više: „Nema sluha za rješavanje problema vatrogastva u Hrvatskoj, pa ćemo kroz EU-parlament zatražiti hitno njihovo rješavanje, jer je očito da Vlada RH sluša jedino čelništvo EU-a.“ U svakom slučaju, bit će ovo iznimno uzbudljiva sezona, samo da opet danak za propuste ne bude onaj u ljudskim životima.

Preporuka uredništva