1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Hrvatski studenti u Njemačkoj: Organizacija je ključ uspjeha

Multikulturalnost, disciplina i brojna pravila. Ovako hrvatski studenti opisuju iskustvo na njemačkim sveučilištima. Tvrde da mladi Nijemci nijednu obvezu ne prepuštaju slučaju te da mjesta za improvizaciju - nema.

Njemačka je jedno od najpopularnijih odredišta za Hrvate koji se odluče studirati u inozemstvu, pokazuju posljednji podaci UNESCO – a. U 2011. godini u Njemačku je na cjelokupan studijski program otišlo gotovo tisuću mladih iz Hrvatske, a jedine popularnije zemlje bile su Austrija i Italija. Osim cjelokupnog studija provedenog u Njemačkoj, postoje i razne kratkoročne studijske razmjene, poput Erasmusa – programa akademske mobilnosti za studente.

Tako je u okviru Erasmusa, zagrebački student Fakulteta političkih znanosti, dvadesetpetogodišnji Marko Popović, prošlu akademsku godinu proveo na Sveučilištu u Chemnitzu. Ovo studentsko iskustvo mu je dalo uvid u njemački obrazovni sustav, ali i način na koji mladi Nijemci pristupaju svojim obvezama i gradivu koje savladavaju. „Dobio sam dojam da njemački kolege u Chemnitzu ne uče više od nas Hrvata, ali su puno organiziraniji i sistematičniji u svom pristupu prema obvezama“ , objasnio je Marko.

Marko Popovic

Radne navike njemačkih studenata u Chemnitzu prešle su i na Marka iz Zagreba.

Jedna od specifičnosti bolonjskog obrazovnog sustava koji se primjenjuje u Hrvatskoj, ali i Njemačkoj jest rad na grupnim prezentacijama s kolegama. U izvršavanju ovakvih zadataka Nijemci gotovo ništa ne prepuštaju slučaju. "U grupnom radu, svatko obavlja svoj dio i ne miješa se u zadatak kolege, osim ako nije izričito zamoljen", priča Marko.

U hrvatskim klupama atmosfera je ipak opuštenija te se mnoge situacije odvijaju pod krunom improvizacije, a ne organizacije.

Umjesto pljeska – kucanje o stol

No razlika ima i u nekim, možda manje važnim, ritualima i običajima. Popularnija institucija u njemačkim, ali i hrvatskim akademskim kuloarima jest takozvana "akademska četvrt" (njem. Akademisches Viertel). Ona omogućava studentima da kasne na predavanje do 15 minuta, no bez kazni i sankcija.

I jedni i drugi koriste ovu opciju "dopuštenog kašnjenja" na brojnim jutarnjim predavanjima.

Nakon tih predavanja Hrvati će zapljeskati profesoru ili kolegi koji su imali izlaganje, dok će Nijemci – kucati o stol. „Ne znam zašto je kucanje ekvivalent pljesku upućenom profesoru, a iako sam već dva mjeseca u Njemačkoj, još se nisam naviknula na ovaj običaj“, kazala je Marija Gojević – Zrnić, 24 – godišnja studentica prava koja je trenutno na razmjeni na Rheinische – Friedrich Wilhelms sveučilištu u Bonnu.

Njemački recept: Organizacija prije improvizacije

Mladi koji iskuse studentsku razmjenu počinju dobivati dojam koliko je zapravo u akademskim krugovima važna multikulturalnost, koja nedostaje hrvatskim visokoškolskim institucijama.

Marija Gojevic Zrnic aus Kroatien Studentenaustausch

Marija Gojević - Zrnić svakodnevno sluša predavanja vrhunskih pravnih stručnjaka iz cijelog svijeta

U slučaju pravnog fakulteta u Bonnu, mnogi termini španjolskog prava mogu se slušati od španjolskog profesora, a predavanje iz područja francuskog prava prepušteno je stručnjaku iz te zemlje. „Uvijek je zanimljivo imati predavače koji dolaze iz različitih zemalja i pravnih sustava. Na taj način mogu točno naučiti kako se neki pravni instituti reguliraju u pojedinim državama“ , ispričala je zagrepčanka Marija.

Odnos između profesora i studenata je formalniji nego u Hrvatskoj, a sistem konzultacija, fiksnih termina kad su profesori na raspolaganju za studentska pitanja, ne postoji. „Ukoliko želim pričati s profesorom, moram mu se javiti preko e- maila i tražiti osobni termin za razgovor."

Bolje radne navike i veća organizacija

Borba s birokracijom i pravilima dočekala je i studenta iz Zagreba na fakultetu Chemnitzu. Tako Marko ispit nije mogao prijaviti elektroničkim putem, već pisanim obrascem u posebnom uredu za ispite. Za korištenje interneta u studentskom domu morao je podnijeti mnogo više papirologije nego što je naviknut, te potom čekati dva tjedna kako bi se izvršile sve provjere.

Zbog ovakvog pristupa u obavljanju tehničkih zadataka, ovaj student je na kraju izvukao pozitivne navike. To se posebice odnosi na pristup znanstvenom radu. U njemačkim znastvenim krugovima naime svaka teza i tvrdnja u znanstvenim tekstovima, pa radilo se tu samo o seminarskom radu mora biti potkrijepljena preciznim izvorima. „Kad dobiju zadatak Nijemci vole slijediti sva pravila, pa sam i ja u pisanju seminara naučio koristiti statistike i varijable, a ne samo deskripciju koja određuje mnoge hrvatske društvene fakultete“ , zaključuje Marko.

Nova znanja i radne navike, brojne izvannastavne aktivnosti koje su prilagođene svakom studentskom džepu te studiranje na stranom jeziku čine nemjerljivo osobno i akademsko iskustvo svakog studenta.

To su prepoznali mnogi Hrvati koji odlaze na razne međunarodne razmjene u Njemačku, no točan broj studenata tijekom ove akademske godine nije poznat. Jedini podaci kojima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspolaže su dostupni u Informacijskom sustavu studentske prehrane, a pokazuju da je ove godine Njemačku kao svoju akademsku destinaciju za razmjenu studenata izabrao 71 hrvatski student.

Preporuka uredništva