1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvatski sindikati ne popuštaju

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod pozvao je u utorak (11.5.) sve sindikate u Hrvatskoj, a osobito one koji djeluju u državnim i javnim službama, na sve-sindikalno okupljanje i na generalni štrajk.

Štrajk iz 2008. u Zagrebu

Uskoro novi štrajk?

Hrvatska se, smatraju sindikalisti, nalazi pred konačnim obračunom rada i kapitala.Dotle je propao još jedan pokušaj dogovora Vlade i sindikata javnih i državnih službi o neisplati prava iz kolektivnog ugovora u visini od 640 milijuna kuna.

Ivan Šuker

Ivan Šuker

Vlada nema novca za isplatu regresa, tzv. božićnica i dječjih dodataka za 250 tisuća korisnika državnog budžeta, ponovio je ministar financija Ivan Šuker. Jer, kako je pojasnio „nama fali negdje oko 550 milijuna kuna za Hrvatski zavod za zapošljavanje, dakle, da bi se isplatili poticaji za zapošljavanje, i aktivni i pasivni. Prema tome, mi smo sindikatima jasno rekli da ćemo ta sredstva prenamijeniti za to.“ Sindikati na taj i ine Vladine argumente, primjerice da je danas glavni cilj očuvanje radnih mjesta, odmahuju rukom. I traže da se ispoštuje njihova prava iz kolektivnog ugovora, a optužuju Vladu da štiti krupni kapital.

Nova runda pregovora zakazana je za idući tjedan, no pitanje je može li doći do pomaka. Jer, neka su socijalna prava dana kako bi se kupio socijalni mir, a sada kada novca nema pokazuju se sve slabosti olakih obećanja bez utemeljenja u gospodarskoj snazi. I, ako se mogu povlačiti neke paralele između Hrvatske i Grčke, onda mogu na takvom političkom ponašanju.

Krizni porez

Prava iz kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim i državnim službama ugovorene su u trenutku kada je Hrvatska imala godišnji rast brutto domaćeg proizvoda od 4 do pet posto. Očekivanja su bila velika i – nerealna, odnosno da će hrvatsko gospodarstvo stalno imati linearni rast. Pa su u skladu s takvim očekivanjima šakom i kapom dijeljenja prava. I sad je vrag došao po svoje.

Sindikati na argument da novca nema uzvraćaju kako oni za to nisu krivi i traže uvođenje tzv. doprinosa solidarnosti, što bi ga plaćali svi građani. Ministar financija odgovara kako Vlada više neće uvoditi nikakve izvanredne poreze, već planira njihovo daljnje rezanje, reformu javne i državne uprave te smanjivanje javne potrošnje. I ističe kako se ne radi o ničijem hiru.„Mi smo sindikatima pokušali objasniti da će novim poreznim izmjenama i ukidanjem kriznog poreza porasti plaće i time bi Vlada kompenzirala ono što je smanjeno. Ipak, stalno dolazimo na ono što premijerka Kosor često ponavlja, a to je da su svi za reforme, za rezanje, sve dok do njih zaista ne dođe. Kada dođe do njih, tada svi kopaju svoje rovove i ne popuštaju.“, izjavio je Šuker.

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor

„Sindikati ne mogu pristati…“

Predsjednik Sindikata liječnika Ivan Babić pak ponavlja kako sindikati ne mogu pristati na Vladine zahtjeve sve dok im se ne ponudi kompenzacija za ono što će im se oduzeti. I iznova predlažu doprinos solidarnosti, kakav je 2005. ukinuo Ustavni sud. Babić je uvjeren kako to sada ne bi bio slučaj jer bi sustav, za razliku od prvog pokušaja, bio formalno-pravno sređeniji. Ukratko, doprinos solidarnosti znači uvođenje posebne naknade za sve zaposlene koji nisu članovi sindikata, ali uživaju prava iz kolektivnog ugovora. U Kanadi i Sjedinjenim Državama doprinos solidarnosti postoji nekoliko desetljeća, dok ga u Europi imaju Švedska, Švicarska i Bugarska.

U Hrvatskoj, u realnom gospodarstvu radi oko 800 tisuća ljudi. I oni financiraju milijun i sto tisuća umirovljenika, preko 300 tisuća nezaposlenih, 250 tisuća onih koji primaju plaću iz državne kase, ...itd. Tak nesrazmjer je srž svih sporenja i nerealnih očekivanja. Ali o tome se stidljivo govori. Nije se govorilo ni u Grčkoj dok se zemlja nije našla pred bankrotom.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic