1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatski referendum o braku tema i u Njemačkoj

Hrvatski referendum o braku izaziva zabrinutost pojedinih medija i političara na njemačkom govornom području. Neki se boje posljedica po regiju, a neki u referendumu vide borbu Katoličke crkve za veći utjecaj u politici.

"Kolut unatrag u Hrvatskoj" - tako je svoj članak o predstojećem referendumu o definiciji braka u Hrvatskoj, koji se održava 1. prosinca, naslovio njemački lijevo-liberalni list "Süddeutsche Zeitung", koji se kao jedan od rijetkih njemačkih medija već sada bavi tom temom. Autor teksta ističe da je Hrvatska do sada zastupala najliberalnije stajalište prema homoseksualcima na cijelom Balkanu. No istodobno upozorava da bi se to uskoro moglo promijeniti i time imati dalekosežne posljedice za cijelu regiju.

"Ako Hrvatska nakon referenduma promijeni svoj Ustav, mogla bi ju uskoro slijediti i Rumunjska. U Bukureštu je u lipnju jedna komisija zadužena za ustavne reforme uz odobravanje pravoslavne crkve već predložila dodatak kojim je brak isključivo veza muškarca i žene", piše "Süddeutsche Zeitung". Njemački dnevni list nadalje iznosi da se homoseksualci na Balkanu sada uzdaju još samo u Europsku uniju. No ona je, istina, Amsterdamskim ugovorom ovlaštena za poduzimanje mjera protiv diskriminacije, ali ne i za rješavanje pitanja vezanih uz brak. To je i dalje unutarnja stvar država članica, pa je do sada samo deset njih omogućilo sklapanje "istospolnih brakova".

"Trajni sukob Crkve i vlade"

Irene Mihalic

Irene Mihalic

U rasprave o referendumu u Hrvatskoj svojim se priopćenjem u ponedjeljak (25.11.) uključila i Irene Mihalic, zastupnica stranke Zelenih u njemačkom parlamentu. "Zabrana istospolnog braka bila bi društvenopolitički korak unazad", piše u svom priopćenju ova njemačka političarka hrvatsko-mađarskih korijena i poziva hrvatske građane da se 1. prosinca izjasne protiv zabrane. "Upravo oni koji su angažirani u Crkvi trebali bi pozdraviti ako ljudi u braku preuzmu odgovornost jedno za drugo", ističe njemačka parlamentarna zastupnica.

I njemačka novinska agencija DPA je ovih dana objavila tekst u kojem na referendum gleda kao na "trajni sukob između moćne Katoličke crkve i socijaldemokratske vlade". "Čak i u crkvama se vjernike upozorava da je njihova kršćanska dužnost sudjelovati na referendumu i glasovati s 'da'", izvještava novinar njemačke agencije, kojemu je očito promaklo da referendum ne podupire samo Katolička crkva u Hrvatskoj nego i pravoslavna, islamska, baptistička, sve druge važnije protestantske i jedna od dvije židovske vjerske zajednice u Hrvatskoj.

"Jezgro nehumane kampanje"

Austrijski "Der Standard" u svom današnjem izdanju prognozira da bi se većina glasača na referendumu mogla izjasniti protiv istospolnih brakova. Kao jedan od razloga autor teksta navodi želju hrvatskih građana da na taj način "kazne" vladu s kojom su, kako stoji u tekstu, "duboko nezadovoljni".

Dvije žene u crkvi

Katolička crkva lobira protiv "istospolnih brakova"

Isti list u svom internetskom izdanju (25.11.) donosi i komentar o predstojećem referendumu. U njemu se bavi ulogom Katoličke crkve u Hrvatskoj u kampanji za raspisivanje referenduma. U komentaru pod naslovom "Hrvatski problem sa sekularizacijom" autor piše: "Veliki dio stanovništva očito nije shvatio da civilni brak nema nikakve veze s vjerskim predodžbama." "Inicijativa 'U ime obitelji' koja je potaknula raspisivanje referenduma nakon kojeg bi se u Ustav trebalo unijeti da je civilni brak ekskluzivna institucija između muškarca i žene, pravi se, doduše, da djeluje nadkonfesionalno, no ona ima za cilj da pomoću ovog referenduma još jače poveže Katoličku crkvu s hrvatskom politikom", piše "Der Standard".

"Referendum protiv istospolnog braka je jezgro nehumane kampanje koja je usmjerena protiv svih homoseksualaca koji su u homofobnoj jugoistočnoj Europi ionako diskriminirani i izolirani. Većina se okreće protiv manjine koja je u prošlosti bila izložena nasilnom progonu. A to je barbarski", zaključuje komentator austrijskog lista "Der Standard".

Preporuka uredništva