1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatski put u EU

Nakon ulaska u NATO 2009. godine, Hrvatska je u petak (9.12.) na pragu ostvarenja i svog drugog strateškog cilja: ulaska u EU. Tome je prethodio put dug skoro dva desetljeća.

FILE--A June 10, 2011 file photo shows Croatian, right, and the EU flag on Croatia's parliament building at Zagreb's St. Mark square. German Chancellor Angela Merkel said Friday, June 24, 2011, that European leaders had agreed they want Croatia to become a member of the EU. (Foto:Darko Bandic/file/AP/dapd)

Hrvatska pred posljednjom etapom do članstva u EU

Hrvatski put u EU traje gotovo dva desetljeća, zapravo od osamostaljenja i neovisnosti 1992.godine. Hrvatska će nakon Grčke biti jedina zemlja koja će u Europsku uniju ulaziti sama, a ne u "paketu" i bit će prva država koja je prošla novi mehanizam pristupanja, što znači da je do sada najbolje pripemljena zemlja za članstvo u EU-u.

Jadranka Kosor

Premijerka Jadranka Kosor potpisat će Ugovor o pristupanju

Početak svog dugog puta Hrvatska je započela u studenom 2000.godine, kada je otvorila s Europskom unijom pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je prva vrsta institucionaliziranja odnosa između EU-a i Hrvatske. SSP sadrži pravila za politički dijalog, pojačanu regionalnu suradnju, odredbe o prometu roba i radnika te prilagodbu nacionalnog zakonodavstva europskom. Sve to nadzire Vijeće za SSP. Za razliku od ranijih europskih ugovora sa zemljama srednje i istočne Europe, SSP je mnogo dublji i detaljniji, jer se radi i o ispunjavanju političkih uvjeta.

Pristupni pregovori su trajali šest godina

Hrvatska je svoj zahtjev za članstvo u Uniji predala u ožujku 2003. godine za vrijeme vlade Ivice Račana. Pola godine kasnije Europska je komisija predala Hrvatskoj opsežan upitnik, a Zagreb je dao odgovore tri mjeseca kasnije. U travnju 2004. godine Europska komisija je izrekla svoje mišljenje i dala preporuku za dodjelu kandidatskog statusa Hrvatskoj. Dva mjeseca kasnije, na lipanjom summitu EU-a, Europsko vijeće je potvrdilo Hrvatskoj status kandidata. Početak pristupnih pregovora odgođen je za pola godine, jer je nekoliko članica Unije zastupalo mišljenje da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom i zbog toga su pregovori otvoreni tek 3. listopada 2005. godine u Luksemburgu, zajedno s Turskom. U procesu pristupnih pregovora jednogodišnji „screening“ je počeo u listopadu 2005. godine, a prva konferencija o pristupanju 28. listopada 2005. godine. Pregovori su završili zatvaranjem posljednjih od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja 30. lipnja 2011. godine. Time su pregovori s Hrvatskom trajali gotovo šest godina, što je dobar prosjek u odnosu na iskustva drugih zemalja.

Godinu dana izgubljeno zbog slovenske blokade

Tijekom pregovora Hrvatska je bila izložena gotovo jednogodišnjoj slovenskoj blokadi, a razlog je bilo neriješeno pitanje granica između Slovenije i Hrvatske. Prijepor je riješen dogovorom Zagreba i Ljubljane da se spor preda arbitražnom sudu.

Ivo Josipović

Potpis pod ugovor o pristupanju stavlja i predsjednik RH Ivo Josipović

Slovensku blokadu prvotno je kao glavni razlog svoje ostavke u srpnju 2009. godine navodio premijer Ivo Sanader kojeg je na dužnosti naslijedila Jadranka Kosor. Njezina vlada je u završnoj fazi pregovora i zatvaranja najtežih pregovaračkih poglavlja, prije svega poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, morala krenuti u suzbijanje korupcije. U okviru brojnih istraga u posljednje dvije godine otkriveni su ili se istražuju brojni slučajevi i sumnje u korupciju, nepotizam i gospodarski kriminal. Pri tome su optuženi mnogi vodeći članovi HDZ-a, direktori državnih poduzeća, ministri pa i sam bivši premijer. Svi oni ili čekaju na suđenje ili su već osuđeni, a Državno odvjetništvo pokrenulo je istragu čak i protiv samog HDZ-a.

U pet dana promjena vlade i ugovor o pristupanju

Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji preostaje još raspisivanje referenduma na kojem će građani Hrvatske u veljači ili možda tek u ožujku 2012. godine odlučivali o članstvu svoje zemlje. Zemlje članice EU-a u idućih će 18 mjeseci ratificirati Ugovor o pristupanju. Time bi Hrvatska, nakon što je prije dvije godine postala 28. članica NATO-a, 1. srpnja 2013. godine trebala postati također 28. članica Europske unije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva