1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Hrvatski filmski dani u Berlinu

Sto o hrvatskim filmskim danima kaze ujetnicki voditelj programskog kina Babylon u Berlinu.

default

"Nalazim izuzetnim kako je aranziran scenarij i kako se kamera tome prilagodjava, kako pokazuje situaciju koja je vrlo klaustrofobicna i iz koje ljudi jedva nalaze izlaz ... u tim uskim ulicama starog Splita, u promjeru od 300 metara u kojem je snimano, je nadjen adekvatan prostor za izrazavanje te klaustrofobije ali bez upadanja u klise..."

Berndt Buder, sef programa umjetnickog kina Babylon ne skriva da mu se dopao film "ta divna splitska noc" kojim su otvoreni ovogodisnji Dani hrvatskog filma u Berlinu, smotra koja je kako kaze, na putu da postane svakogodisnji cvrsti termin u inace u pogleda programa i uvida u razlicite kinematografije , ne samo radi Berlinala , razmazenu berlinsku publiku:

"Na HFD-anima uvijek ima vise vrsta publike- ljudi koji se vrlo zanimaju za povjesne filmove kao sto je bilo kod vrlo dojmljive retropspektive kratkih filmova Ante Babaje sto je izuzetna pojava u evropskom okviru; zatim postoji publika koja se zanima samo za najnovije hitove...u cjelini sam zadovoljan, narocito jer nese kino ima teskoca zbog glasina zbog zatvaranja zbog cega nismo na vrijeme mogli izdati program...ali posjeta je bila sasvim dobra, program se etablirao i mislim da se stvorio izvjestan krug stalne publike sto se ne odnosi samo na ovdasnje Hrvate..."

Nakon projekcije Ostojiceva filma, kojim je program i otvoren, razvila se kontroverzna diskusija s publikom, po rijecima rezisera recepcija slicna onoj u Hrvatskoj gdje je film posvuda dobro primljen osim u Splitu gdje je bilo problema. Buder to na neki nacin razumije:

"Mislim da je to film koji je umjetnicki vrlo ambiciozan, radi se o scenariju kojim se ocito zaista netko dugo bavio da bi se razvile te paralelne price u kojima se uvijek srecu razlicite sudbine...film iznenadjuje time sto pokazuje vrlo tamnu strana Splita, ne onu s razglednica koja je opce poznata nego taj grad kao metropolu droge, probleme ljudi koji se drogiraju, na vrlo drastican nacin ali po meni bez pretjerivanja..."

Blijedji su dojam ostavili i mnogo manje publike privukli ostali novi filmovi- poput Zmegaceva Prezimiti u Riju. Unatoc pulskih nagrada ocito se reziser nije mogao odluciti kakav film zeli napraviti ili o cemu se u njemu zapravo radi...uz mnogo patetike... i kruti dijalog ostati ce zapamcena odlicna epizoda- prostitutke te soundtrack Bambi Molestersa... Bernd Buder kao dobar poznavalac u cjelini medjutim na buducnost filma u Hrvatskoj ne gleda s pesimizmom:

"Ono sto u dvije zadnje godine drzim znacajnim u razvoju hrvatskog filma je sto se sve vise prelazi na mirno reflektiranje drustvene situacije...u ranijim godinama je bilo puno komedija, puno osobnih prica...ne samo od Bresanova filma Svjedok cini mi se da se prelazi na promatranje situacije kakva je nakon zavrsetka rata cime se drustvo dosad - jer o tome se jos nije govorilo toliko koliko je potrebno- sada ipak moze poceti baviti na mirni, introspektniji nacin..."

A sa strane se uvijek se bolje vidi i sto bi se jos i kako moglo napraviti:

"Hrvatska je vrlo mala filmska zemlja, i sto se tice budzeta nije moguce ne znam kako se protegnuti, napraviti vatromet...sto mislim da je i vrlo dobra metafora- Ostojic svoj film zavrsava vatrometom jer, kako je rekao, nije imao novaca za specijalne efekte pa je zaista nabavio vatromet...uvijek sam iznova iznenadjen kako se iz malo sredstva kojima raspolazu, tamo ostvaruju ideje koje pomazu da se napravi dobar film. Postoje talenti, ljudi kao Bresan koji imaju medjunarodni uspjeh i to vjerojatno i ostale rezisere iz H cini samosvjesnijima...ono sto nedostaje je vise medjunarodnog iskustva i medjunarodnih koprodukcija. Mozda bi trebalo pogledati malo oko sebe, prema BH na primjer, gdje je taj ogromni potencijal u talentima koji po mojem misljenju postoji i u Hrvatskoj, znao kako da u dogovoru s medjunarodnim producentuima naprave nesto sto nije samo ta uobicajena evropska juha nego zaista njihov zvlastiti rukopis- ali da bi se to ostvarilo treba se aranzirati sa znanjem i koristiti sinergie-efekte stranih producenata."

...