1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hrvatski bogataši i donacije

Nakon što je vlasnik njemačkog lanca drogerija DM Werner Götz svoj udio u vlasništvu ove kompanije darovao jednoj zakladi a ne vlastitoj djeci, postavlja se pitanje je li nešto slično moguće i u Hrvatskoj?

Ruka drži svotu novca

Koliko su doista velikodušni hrvatski imućnici?

Nakon što se tridesetak američkih milijardera priključilo kampanji osnivača Microsofta Billa Gatesa i ulagača Warrena Buffetta te se obvezala da će najmanje pola svoje imovine dati u dobrotvorne svrhe, nove teze za razmišljanje dao je vlasnik njemačkog lanca drogerija DM, Götz Werner. On je cjelokupan svoj udio u vlasništvu ove kompanije prebacio jednoj dobrotvornoj zakladi, tako da njegovih sedmero djece neće biti nasljednici imovine vrijedne više od milijardu eura.

Bill Gates

Bill Gates

Je li nešto slično moguće i u Hrvatskoj?

Za sada nismo mogli naći pravi odgovor, jer izravno do nekih osoba s popisa najbogatijih u Hrvatskoj ovih se kolovoških dana nije moglo doći – tajnice ili ljudi zaduženi za odnose s javnošću zajamčili su da su im proslijedili elektronsku poštu s našim upitom, ali povratnog odgovora nije bilo. I uvažavamo pravo njihova godišnjeg odmora....

Vanja Mohorović iz Adris grupe podsjetila je na to da je predsjednik uprave te tvrtke, Anto Vlahović svojedobno za stare i nemoćne osobe i djecu bez roditelja poklonio svoje dionice u vrijednosti većoj od 1,5 milijuna eura, što je najveća pojedinačna donacija u Hrvatskoj. Uz to, napominje Mohorović: „Gospodin Vlahović je, što je javnosti nepoznato, sve naknade koje je primao na račun članstva u nadzornim odborima u posljednjih dvadesetak godina darovao djeci bez roditelja.“

Zlatne poluge

Da samo malo više odlazi za donacije, u Hrvatskoj bi moguć bio velik broj socijalnih projekata

Problem u pdv-u

Prema procjenama s kojima svake godine izlazi tjednik Nacional, Vlahović je sa svojih 330 milijuna eura, treći – iza Envera Moralića (340€) i Ivice Todorića s 420 milijuna eura (prema poljskom časopisu Wprost, vlasnik Agrokora raspolaže s imovinom i do 680 milijuna dolara!). Todorić svoje privatne donacije drži u tajnosti, kao i većina drugih hrvatskih bogataša. Međutim, što zbog transparentnosti potrebne pred zakonom, što zbog određenog imagea koji im takva djelatnost donosi, donacije vezane uz tvrtke češće se spominju i u današnjem se vremenu naziva korporativnom filantropijom. I tu se opet našla Adris grupa koja u tome prednjači. Prije nekoliko godina utemeljila je najveću korporativnu Zakladu u ovom dijelu Europe, za čije financiranje, uz početni kapital svake godine izdvaja jedan posto dobiti iz poslovanja kompanije (oko 5 milijuna kuna). Zaklada Adris djeluje neovisno od Adris grupe i usmjerila se na četiri područja djelovanja – financira znanost, umjetnost, ekologiju i baštinu te humanitarne projekte. No, slično je i s ostalim tvrtkama koje redovito izdvajaju novac za donacije. Najčešće se odlučuju za pomoć djeci, poboljšanje zdravlja, razvoj zajednice, očuvanje okoliša, programe i projekte vezane uz sport, mlade i obrazovanje, no čini se da ipak najviše odjeka u javnosti imaju donacije koje završe u kulturi. Kao najveći problem ističu činjenicu da u Hrvatskoj i donacije podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost (pdv). Nerijetko su čak tvrtke srednje veličine i mala poduzeća daleko „šire ruke“ od velikih korporacija, ali red veličina njihovih donacija ne dosiže iznose donacije jedne Zagrebačke banke, na primjer.

Plaža

Iako se čini da zaboravljaju na druge, mnogi bogataši u svijetu redovito daruju novac

U Hrvatskoj se donira svega 10 posto

Osnivač portala mojposao.hr Nenad Bakić pokušao je na jednom mjestu okupiti donatore i one kojima su donacije potrebne te je dio svojih privatnih donacija usmjerio na zakladu i portal donacije.info. Zamisao je bila da upravo to bude svojevrsna tržnica, katalizator doniranja u Hrvatskoj, u želji da svaka uložena kuna ima višestruki učinak. Prema Bakićevom mišljenju ljudi u Hrvatskoj doniraju tek 10 posto onoga što bi mogli. On tvrdi da kada bi sve tvrtke u zemlji donirale 1-2 posto dobiti, što je prava mjera za promociju prema javnosti, zaposlenicima i poslovnim partnerima, u normalnim bi godinama to za hrvatske prilike donijelo od 300 do 500 milijuna kuna za najrazličitije projekte koji bez takvog oblika financiranja ne mogu opstati. U suradnji s Vladom donacije.info tri godine je dijelio nagrade za korporativnu filantropiju – no nakon što je u lipnju CEMEX-u uručena nagrada za najbolju pojedinačnu korporativnu donaciju, a Holcimu za najbolji program korporativnog doniranja, Bakić najavljuje – i ostvaruje – ukidanje tog projekta. Kaže, prevario se u procjeni. Njegovi napori nisu doveli do uspjeha ni kod kolega poduzetnika ni kod pojedinaca i donacije.info se gasi.

Pročitaje na slijedećoj stranici:


Predrasude prema donatorima i zašto neki bogataši ne žele svojoj djeci ostaviti novac

Preporuka uredništva