1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Hrvatske obitelji gladne dok se hrana bespotrebno uništava

Deset udruga i jedna inicijativa osnovali su Mrežu hrane, projekt koji ima za cilj da se napokon okonča glad u Hrvatskoj. Samo u Osijeku, prema nekim procjenama, 6.000 ljudi na spavanje odlazi gladno.

Iako postoje mnoge humanitarne udruge koje se bave tim pitanjem, problem gladi u Hrvatskoj još je aktualan. Naime, hrana i higijenske potrepštine koje doniraju proizvođači ili trgovački lanci nisu oslobođeni PDV-a pa trgovac mora platiti 25 posto vrijednosti donirane hrane. Da stvar bude gora, hrana kojoj je istekao rok mora biti uništena, što stvara dodatne troškove, umjesto da se donira prije isteka roka trajanja.

Ovaj nepravedni i nelogični sustav ukinut je Pravilnikom koje će do kraja mjeseca donijeti Ministarstvo poljoprivrede i koji bi trebao otvoriti mogućnosti da se glad kao pojava u Hrvatskoj iskorijeni.

U Francuskoj je prije nekoliko tjedana izglasan zakon prema kojem je sada omogućeno da trgovački lanci hranu doniraju pučkim kuhinjama. Ona hrana koja nije prikladna za ljude donirat će se farmama, a ona koja nije ni za životinje, prosljeđivat će se bio-pogonima za proizvodnju energije. Za njihovim primjerom su se poveli i Britanci, a sada je uvođenjem novog Pravilnika i Hrvatska postala zemlja u kojoj se hrana više ne bi trebala bacati.

Lakše i jeftinije doniranje

Pravilnik donosi još neke novine. Do sada su tvrtke mogle donirati do dva posto ukupne godišnje dobiti koja je ostvarena prošle godine, a sada je dozvoljeno donirati do pet posto bruto prihoda u hrani i higijenski potrepštinama. Veliki je ustupak i odredba da se od PDV-a oslobađa roba 90 dana prije isteka roka trajanja, što distributerima ostavlja dovoljno vremena da hranu podijele onima koji je trebaju a da ona bude još uvijek zdravstveno ispravna. "Poanta cijele te inicijative je da sada tvrtke mogu donirati hranu jer do sada im je to predstavljao problem. Do sada im je lakše bilo dati novac nego hranu na koju su morali platiti PDV. Sada su se zakonski okviri promjenili", rekao nam je Marijan Gubina iz Humanitarne neprofintne udurge Auxilium iz Osijeka, jedne od članica Mreže hrane.

Marijan Gubina

Marijan Gubina

"Pravilnikom se potiče pružanje pomoći, čak će država sufinancirati otvaranje i opremanje socijalnih trgovina, ali najbitnija stvar je da sada tvrtke mogu donirati, a bez da ih to financijski košta. Bit će im jeftinije donirati hranu prije isteka roka trajanja, nego financirati njezino uništavanje nakon isteka roka trajanja namirnice“, kaže Gubina.

Potrebe velike, a donacije male

No, ovo je tek prva faza projekta Mreža hrane. Inicijativa je uspjela promjeniti zakonodavni okvir, no njihovi planovi su puno veći. Planiraju izgraditi centralno skladište koje će biti informatizirano. U svakom trenutku će se znati koliko ima hrane, koji joj je rok trajanja, gdje su u Hrvatskoj najveće potrebe za njom i kamo ju treba distribuirati. "Ako ja u Osijeku imam 300 obitelji koja na razini mjeseca treba 600 kilograma brašna, 300 litara ulja, 300 kilograma riže, što će mi onda 900 kilograma, pa da moramo skladištiti, a u isto vrijeme nekom fali hrane", objašnjava Gubina.

U Hrvatskoj ima 16 socijalnih trgovina i svih 16 ima velike probleme nabaviti dovoljno hrane i potrepština, jer su potrebe velike a donacije male.

Udruga Duga ima dvadesetak volontera koji brinu o skupljanju i raspodjeli hrane

Udruga Duga ima dvadesetak volontera koji brinu o skupljanju i raspodjeli hrane

"Očekujemo da pravilnik stupi na snagu do kraja mjeseca, ali to je tek početrak. Nemamo iluzija da na početku neće biti problema. Stvar nije jednostavna i riječ je o sustavu koji gradimo i za koji će nam trebati puno više vremena", kaže Entoni Šeperić, koordinator Mreže hrane. "Doniranje hrane je samo jedan od problema. Tu je pitanje zdravstvene ispravnosti hrane prema EU normama, ljudi koji rukuju sa hranom i rade na distribuciji također moraju biti obučeni za to te proći sve stručne, ali i zdravstvene kriterije", objašnjava Šeperić složenost Mreže koju grade. "Dosta učimo od onih koji već imaju razvijene sustave doniranja hrane. Surađujemo s Europskom bankom hrane, učimo iz iskustava Belgije, Nizozemske, Italije..." priča Šeperić koji se nada da bi u roku od pet godina problem gladnih u Hrvatskoj mogao biti riješen. "Barem da se ljudima ostavi dio dostojanstva da ne moraju kopati po kontejnerima u potrazi za hranom", zaključuje.

Socijalna trgovina Duga u Vukovaru

Socijalna trgovina Duga u Vukovaru za svoje korisnike je nekada jedini izvor pomoći

Borba za ljudsko dostojanstvo

Irena Rajšić, direktorica Humanitarne udruge Duga iz Vukovara, ne skriva oduševljenje promjenom ovog propisa. "Morali smo do sada biti jako kreativni u snalaženju. Vukovar je mala sredina u kojoj nema velikih trgovačkih lanaca, nema industrije, nema proizvođača, a socijalna slika je katastrofalna", kaže Rajšić. U Vukovaru su se snalazili na sve moguće načine da dođu do hrane za 570 obitelji kojima pokušavaju pomoći. Njihovi korisnici pomažu također. Rade rukotvorine od sekundarnih sirovina, slikaju, oslikavaju predmete, kasnije to prodaju ili im posluži umjesto zahvalnice donatorima. No, koliko god se skupi, sve se i brzo podijeli pa je nedostatak hrane u Duginoj socijalnoj trgovini kroničan.

Direktorica Humanitarne udruge Duga Vukovar Irena Rajšić

Direktorica Humanitarne udruge Duga Vukovar Irena Rajšić

"Mreža hrane nam je dala vjetar u leđa, vjerujem da će stvari biti puno bolje nakon što se 'skine' PDV s donirane hrane. Kod nas je osim osim socijalne situacije problem i ono što nam je ostalo nakon rata. Ljudi su podijeljeni i kad treba pomoći, ali mi gledamo samo čovjeka koji je u nevolji. Priuštiti mu makar mali predah da taj dan ne mora misliti što će pojesti. Dati im šansu da smognu snage dalje se boriti", kaže Irena Rajšić koja se vodi mišlju da je bitnije ostaviti čovjeku malo dostojanstva, spasiti ga od prošnje i pretrage kontejnera nego činjenica da su mu priuštili barem jedan obrok.

Preporuka uredništva