1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska zadovoljna "poštenom" Rezolucijom

Nakon prihvaćanja Rezolucije o napretku Hrvatske u Europskom parlamentu, službeni Zagreb je zadovoljan. S druge strane, sve je izvjesnije da se za pristup u EU moraju uvjeriti i - građani Hrvatske.

Zastava EU i Hrvatske

Hrvatska je na dobrom putu

I Zagreb se slaže s europskom procjenom kako je moguće završiti pristupne pregovore u prvoj polovici 2011. ako se nastavi s odlučnom provedbom reformi, napose u poglavljima 8 i 23, odnosno tržišnom natjecanju i temeljnim pravima. "Vjerujemo da ćemo pregovore završiti do kraja šestog mjeseca.", izjava je šefa hrvatske diplomacije Gordana Jandrkovića, što je stajalište i svih hrvatskih parlamentarnih stranaka, izuzev euroskeptične Hrvatske stranke prava.

Petu, a vjerojatno i posljednju Rezoluciju o napretku Hrvatske u pregovorima s EU, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Vesna Pusić smatra snažnim ohrabrenjem, a o primjedbama, što su se čule tijekom jednosatne rasprave kaže da se „jednim dijelom radi o neinformiranosti, jednim dijelom se radi o načelnom političkom stavu, ne-proširivati Europsku uniju, a jednim se dijelom radi o nekim primjedbama koje, bez obzira od kud dolaze, moraju i nama bit upozorenje – imamo mi tu još posla.“

Hrvatska je spremna

Gordan Jandroković

Hrvatski ministar je uvjeren kako Zagreb može izvršiti postavljene zadaće u roku.

Za članstvo Hrvatske u Uniji je 50 posto hrvatskih građana, protivi mu se 38 posto, dok je neodlučnih 12 posto, pokazuju najnovija istraživanja raspoloženja građana o EU. Taj pomalo zabrinjavajući podatak za ishod referenduma dijelom je posljedica dojma građana kako se Hrvatskoj stalno nameću neki novi uvjeti. Novinar Željko Trkanjac misli, međutim, kako to ima i svojih prednosti. „Hrvatska je dobila mjerila, koja do sada niko nije imao, za otvaranje poglavlja i za zatvaranje poglavlja. Hrvatska može očekivati kad uđe u EU da bude stvarno spremna članica.“, ističe Trkanjac.

Iz Strasbourga je poručeno i kako je Hrvatska dobar primjer za sve države u regiji da će biti uključene u europski krug, čim ispune kriterije. Profesor Damir Grubiša podsjeća da ta poruka nema samo političku, nego i gospodarsku težinu jer ni jedna nova članica ne živi lošije nego što je živjela prije ulaska u Uniju. „Vidite samo i na onim zemljama, članicama Europske unije od 2004. da se već počinju vidjeti koristi od Europske unije“, kazao je Grubiša.

Službeni Zagreb očekuje da bi na pristupnoj konferenciji 19. travnja mogla biti zatvorena još tri do četiri od sedam poglavlja.

Nije sve u maslinama i vinovoj lozi

Plantaža maslina

Hrvatska je prisiljena prilagoditi se specifičnim propisima Europe

Zastupnik Europskog parlamenta iz redova Europske pučke stranke Bernd Posselt poručio je tijekom rasprave o napretku Hrvatske kako bi se izvještaj Hannesa Swobode moglo nazvati Pošteno prema Hrvatskoj. Mnogi u Hrvatskoj, kako građani tako i analitičari, smatraju da se mnogo toga još treba učiniti, ali i da je Hrvatska po mnogo čemu itekako usporediva s članicama EU-a, pa bi bilo pošteno to i priznati. I shodno izjavi povjerenika za proširenje Stefana Fülea, ne postavljati joj umjetne prepreke na putu u EU.

A i svako daljnje odlaganje njenoga članstva samo bi bilo vjetar u leđa euroskepticima. Njih je ionako gotovo 40 posto pa je sada i Vlada postala svjesna da mora više poraditi na otvorenoj komunikaciji s građanima. Jer, zbog nerazumijevanja pojedinih odredbi ili njihovog odbacivanja i u samoj Uniji, kao u slučaju sadnje novih nasada maslina i vinove loze, stvara se otpor prema članstvu.

Pred Hrvatskom su još brojne reforme, posebice u jačanju javne uprave i pravosuđa, nastavku borbe protiv korupcije, osiguranju održivog povratka izbjeglica, punoj suradnji s Haaškim tribunalom i u nastavku privatizacijskog procesa i prihvaćanja planova za restrukturiranje brodogradilišta. Usprkos tomu politička elita vjeruje kako je moguće pregovore zaključiti do kraja mađarskog predsjedanja, a punopravnom članicom postati u mandatu poljskog predsjedništva.

Gordana Simonović, Zagreb

Preporuka uredništva