1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvatska vlada glumi otpor Bruxellesu

Milanovićev odgovor na kritiku Europske komisije o ekonomskoj politici RH samo je naizgled polemičan, smatraju analitičari. U stvarnosti hrvatska vlada i dalje "pleše" kako sile na globalnim pozicijama moći "sviraju".

Rebalans hrvatskog javnog proračuna i izvještaj Europske komisije o dubinskoj analizi makroekonomske situacije u Hrvatskoj dva su momenta koja su početkom ovog tjedna polučila veoma snažan politički odjek. S jedne strane, naime, Vlada RH svladala je rebalansom tek dio aktualnog, prekomjernog proračunskog deficita. Bruxelles, pak, upozorava među ostalim da službeni Zagreb nije pokazao dovoljno spremnosti na sugerirane mu "strukturne prilagodbe", poput daljnjeg sužavanja javne potrošnje i javnog sektora uopće, te liberalizacije tržišta rada.

Na to je hrvatski premijer Zoran Milanović uzvratio Olliju Rehnu, povjereniku EK-a za gospodarstvo i monetarnu politiku, da njegova vlada ne želi uvoditi tako nagle daljnje rezove, jer bi u protivnom Hrvatsku ubrzo moglo zadesiti ono što je već ranije pogodilo Grčku. "Riječ je o sukobu dviju različitih koncepcija, pri čemu Europska unija očito i dalje zastupa interes kapitala, a naša vlada se ne snalazi, ostaje sa svojim mjerama i reakcijama negdje na pola puta", rekao nam je tim povodom akademik Zvonimir Baletić, znanstveni suradnik Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Miljenici globalnih sila

Zvonimir Baletić

Zvonimir Baletić

On je mišljenja da je generalno hrvatska politička elita nespremna dočekala svjetsku krizu, i da se nakon prvotnog povlađivanja međunarodnim financijskim institucijama dosta bolno suočila s lošim rezultatima njihove politike. "Oni jasno vide da sada više gotovo da nemaju prostora za nove rezove", nastavlja Baletić, "ali svejedno žele ostati miljenici sila koje su zaposjele globalne pozicije moći. U tome se sastoji njihova i naša tragika, budući da se na taj način bilo kakvo rješenje samo dalje unedogled odlaže".

Štoviše, vlada prividnim protivljenjem Europskoj komisiji nastoji dodatno zamagliti stvarne odnose, drži Danijela Dolenec, politologinja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koja upozorava da se europsko-unijska koncepcija štednje u hrvatskoj ekonomsko-političkoj praksi čitavo vrijeme zapravo prihvaća. "Premijer svojim odgovorom neiskreno pokušava zadovoljiti obje strane, domaću javnost i Bruxelles. Istodobno se postavlja kao da štiti interes radnika, no aktivno djeluje na smanjenju njihovih prava u iscrtavanju novog Zakona o radu", rekla je Dolenec za DW.

Profiteri su očevi revolucija

Danijela Dolenec

Danijela Dolenec

Po njezinu je mišljenju indikativno to što je Milanović uz naizglednu poruku otpora prema zamjerkama Europske komisije ponovno istaknuo da "trošimo više nego što smijemo". A to ukazuje na suštinski nastavak više-manje bezrezervnog povlađivanja politici štednje, umjesto poticanja potrošnje i proizvodnje. Naša je sugovornica uvjerena da je to sad već prepoznatljivo Milanovićevo ponašanje: "Kao i onda kad bi nas međunarodne agencije za kreditni rejting opomenule ili degradirale, premijer bi posegnuo za retoričkim otporom, dok je u biti nastavljao s provođenjem njihovih sugestija, izuzev onih koje objektivno nisu momentalno provedive".

Zvonimir Baletić smatra da su ipak već mnogi u Europi – za razliku od Hrvatske - uvidjeli kako inzistiranje na štednji i sigurnosti kapitala zatvara ekonomiku u kontradiktorni, bezizlazni krug. Mjera smanjenja potrošnje i, posljedično, same proizvodnje produbljuje krizu umjesto da gospodarstvo dotegli u mirnije vode. "A budući da to znači preraspodjelu vrijednosti na štetu rada i ostalih elemenata tržišta, takva politika izaziva nove, sve gore društvene sukobe, što će teško izbjeći i Hrvatska. Baš zbog toga je Keynes rekao da su profiteri istinski očevi revolucija", podsjeća Baletić.

Socijalni obziri, po Baletićevu tumačenju, u tom odnosu političkih prioriteta grubo se zanemaruju. Primat se daje interesu privatne moći, ona postaje dominantan kriterij, dok blagostanje kao ideal pada u zadnji plan. Zato je Zvonimir Baletić uvjerenja da svijet očekuje novi društveni ugovor, premda je nemoguće predvidjeti na koju će se stranu i kako nagnuti globalna ekonomska politika. Pobornici radničkih i socijalnih prava inzistiraju da to bude učvršćivanje pozicija rada pa naspram zagovora onih koji su uz kapital ostaje procijep koji se ne može tek tako preskočiti.

Neznanje ili zlonamjernost?

Kritičan je prema najnovijem istupu Zorana Milanovića bio i Ljubo Jurčić, nekadašnji SDP-ov ministar gospodarstva RH: "U toj izjavi nema novog sadržaja, samo politikantske želje da se kod građana stvori slika o vladinoj odlučnosti. A u stvarnosti, ne mijenjamo smijer, samo smo malo sporiji od zacrtane dinamike". Naoko je paradoksalno, međutim, to što upravo takav smjer vodi prema tzv. grčkom scenariju, u čemu se Jurčić očito slaže s Baletićem i nekim drugim hrvatskim ekonomskim stručnjacima, protivnim dominantnoj politici.

Ljubo Jurčić

Ljubo Jurčić

"Oni ne znaju kako zaustaviti konstantni pad proizvodnje i zaposlenosti, jer ne vidimo nijednu ozbiljnu poduzetu mjeru u tom pogledu“, rekao nam je Ljubo Jurčić, „pa zato smanjuju potrošnju. Mada preko 80 posto rada svake iole normalne vlade otpada na poticanje potrošnje. Vjerujem da ne znaju, dakle, a ne da ne žele, jer bi to inače bila krajnje opasna zlonamjernost“. Nažalost, o svemu ovom nismo uspjeli dobiti i izjavu vladina potpredsjednika Branka Grčića, iako nam je istu već bio obećao. Ali Vlada RH ionako će svoja stajališta i namjere jasno pokazati u svakodnevnoj praksi.

Preporuka uredništva