1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska: Primati izbjeglice ili zatvoriti granice?

Završili su tjedni idiličnog zbrinjavanja izbjeglica, a Hrvatska se suočila s problemom. Austrija i Slovenija usporile su protok. Strahuje se da bi tisuće migranata mogle ostati zarobljene u državi u kojoj ne žele biti.

Samo nekoliko sati nakon što je Austrija, a posljedično i Slovenija, privremeno zatvorila granicu i tako zaustavila vrlo diskretan i organiziran transport izbjeglica kroz Hrvatsku, građanima je postalo jasno – država je u problemu kojega ne može riješiti sama. Hrvatima koji inače nisu skloni zatvaranju granica nije draga ni pomisao da bi deseci tisuća migranata mogli u kampovima tjednima, a možda i mjesecima, čekati svoju kartu prema Njemačkoj ili nekoj drugoj bogatijoj zemlji zapadne Europe. Kako je do parlamentarnih izbora ostalo tek 20 dana, brzo i elegantno rješenje je u najvećem interesu vladajućih, dok opozicija vreba i na najmanju grešku u rješavanju problema kojega, realno, hrvatske vlasti ne mogu samostalno riješiti.

I dok premijer Zoran Milanović (SDP) poručuje da je stanje pod kontrolom te da „građanima neće biti narušena rutina“, šef oporbe Tomislav Karamarko (HDZ) misli da je stanje izvan kontrole. U situaciji kada mediji najavljuju novi val od 10 tisuća ljudi koji se kreću balkanskom rutom prema Hrvatskoj, HDZ-u sklona predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za CNBC kaže kako ne isključuje ni moguće podizanje ograde prema Srbiji. Time je dodatno zaoštrila sukob s vladajućima koji je sve glasnije optužuju da uz pomoć Mađarske i skupine V4 stvara krizu u zemlji i pokušava dovesti HDZ na vlast.

U međuvremenu su Slovenci ponovno otvorili svoje granice za strogo kontrolirani ulazak izbjeglica, a Europska unija spomenutim zemljama poručuje da trebaju postići dogovor. Zatvaranje granica je pokrenulo lančanu reakciju pa su pred zatvorenim hrvatskim vratima ostale tisuće izbjeglice sa srbijanske strane.

Umjesto Hrvatske, izbjeglice žele Njemačku

Da Hrvatska u jednom danu može primiti i transferirati više od 10 tisuća migranata, pokazalo se već na početku krize kada su rijeke ljudi slane u Mađarsku koja je nedavno zatvorila granice. „Naravno, kapaciteti ovise o mogućnosti daljnjeg transfera, ponajviše od toga koliko je Slovenija spremna propuštati ljude“, objašnjava u razgovoru za Deutsche Welle Julija Kranjec ispred Inicijative Dobrodošli. Inicijativa je okupila brojne volontere i poznate aktiviste koji već tjednima na terenu rade i pomažu u prihvatu izbjeglica i migranata.

Hrvatski policajci dijele izbjeglicama hranu

Velik broj migranata postaje sve veći problem i za hrvatske policajce koji su se dosad pokazivali kao humani gostoprimci

Kranjec podsjeća da se je Hrvatska pripremala za prihvat 1.600 ljudi propisanih europskim kvotama, no to je puno manje od 10 tisuća njih koji bi uskoro trebali stići balkanskom rutom. Upravo najcrnje medijske prognoze govore kako bi taj val migranata mogao ostati zarobljen u Hrvatskoj i Srbiji. „Treba vidjeti koliko je moguće takve osobe zadržati, budući da iskustvo pokazuje da gotovo nitko nije zatražio azil do sada. Oni žele ići u neke druge zemlje“, priča naša sugovornica. I zaista, razgovor s migrantima pokazuje da Njemačku doživljavaju obećanom zemljom, državom koja će im pružiti mogućnosti koje do sada nisu mogli realizirati, bilo zbog rata, bilo zbog siromaštva. Hrvatska im predstavlja tek točku na dugom putu i o njoj ne znaju gotovo ništa.

Masovan smještaj nezadovoljnih nije dobra opcija

Za sada postoji privremeni prihvatni kamp u Opatovcu, drugi se radi u Slavonskom Brodu, a na samom početku prolaska migranata kroz Hrvatsku koristili su se Zagrebački velesajam, prihvatni centar za strance Ježevo te prihvatilište za tražitelje azila Porin u samom Zagrebu. „Po tome kapaciteti postoje, ali treba vidjeti koliko se ti ljude žele zadržavati“, ponavlja Kranjec.

Upravo je Porin bio mjesto na kojem je pokušano evidentiranje izbjeglica i njihovo privremeno zadržavanje, a što je generiralo bunt među njima. Potom im je dozvoljeno da sami pronađu put prema Sloveniji, a država je u rekordnom vremenu organizirala prihvat i transport do granice. Situacija s pobunom migranata bi se mogla ponoviti, ukoliko Slovenija potpuno zatvori granice, a Hrvatska postane klopka za tisuće premorenih ljudi koji svoju budućnost ne vide u njoj. Scenarij je to koji se u javnom prostoru spominje tek tiho, iako mnogi strahuju od njega.

Zemljovid s ucrtanim strelicama

Tko izbjeglice opskrbljuje zemljovidima na kojima su ucrtane moguće putanje nije poznato

„Najvažnije je osigurati sigurne prolaze. Oni putuju danima i na svakoj granici su zadržani, registrirani, stalno čekaju“, priča naša sugovornica koja misli da bi siguran prolaz i dogovor država olakšao situaciju nervoznim izbjeglicama, ali i svima ostalima. „S druge strane, masovan smještaj nikad nije najbolje opcija. Sve ovisi o tome koliko bi ljudi proveli vremena u njemu. Čak su nam i hrvatske izbjeglice koje su bile smještene po kampovima rekle da masovan i dugotrajan smještaj nije dobar za nikoga“, priča nam Kranjec. Zbog toga je Inicijativa izrazila protivljenje da se od Grčke napravi hot-spot, budući da se je pokazalo da višegodišnji boravak u izbjegličkim naseljima stvara nezadovoljstvo i siromaštvo koje ne može dobro završiti.

Ni neorganizirano kretanje nije dobro

Prijetnje koje su vladajući odaslali prema susjedima, a prema kojima bi se izbjeglicama omogućilo da samostalno potraže mjesto na kojem će prijeći granicu, ipak za sada nisu opcija. „To je teško kontrolirati. Najbolji je organizirani prijevoz. Vidjeli smo da zadnjih tjedana to funkcionira. Nije bilo zastoja, nije se satima čekalo na kiši. Zato je važno da Slovenija, Mađarska i Austrija postignu dogovor. Stavljati teret na jednu zemlju neće dovesti do rješenja“, kaže Julija Kranjec.

Poruke iz političke oporbe da je stanje izvan kontrole, Kranjec nije htjela izravno demantirati, a protivi se i zatvaranju granica, što je Hrvatska zapravo i učinila smanjenjem dotoka izbjeglica iz Srbije. „Zatvaranje granica će dovesti do toga da ljudi ostanu izvan sigurnih područja. Hrvatska je i u vrijeme rata prihvatila više od pola milijuna izbjeglica. Čini nam se da bi i danas trebala osigurati dostojanstven prihvat onih koji našu pomoć trebaju“, zaključuje Kranjec.

Preporuka uredništva