1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Hrvatska politika 2005. – uspjesi, porazi, afere...

Hrvatska napokon počela pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji, uhićen haaški optuženik Ante Gotovina, promjene u članstvu i na čelu hrvatskih političkih stranaka, optužnice protiv hrvatskih novinara - to su samo neki od događaja koji su obilježili 2005. godinu.

Hrvatska je 2005. nezaustavljivo zakoračila prema Europi.

Hrvatska je 2005. nezaustavljivo zakoračila prema Europi.

Hrvatska napokon dobila zeleno svjetlo iz EU

Početak pregovora Hrvatske i Europske unije - po općem je uvjerenju i građana i političara i analitičara - ključni događaj 2005. godine. Premijer Ivo Sanader 4. je listopada sva nastojanja za početkom pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Uniji ovako sažeo: "Ovo je zaista povijesni dan za Hrvatsku. Bilo ih je puno u ovih 15 godina, ali ovo je jedan od tih." I dok su Sanader i vladajuća garnitura slavili, opozicija je upozoravala, predsjednik SDP-a Ivica Račan, na primjer: "Jer nas tek sada čeka najteža etapa - pregovori. Pregovori će trebati biti kvalitetni, koliko je moguće brzi a u njima će trebati pokazati i znanje i vještinu u obrani nacionalnih interesa."

Tih dana vrijednost dionica na hrvatskim burzama naglo je porasla, a optimizam financijskih mešetara kao da se prelio i na hrvatske državljane, dotad prilično euroskeptične. Ministar financija Ivan Šuker: "Oni koji ulažu svoje novce, žele uložiti samo tamo gdje je sigurno."

Uhićenje haškog optuženika Gotovine

Svega nekoliko dana prije otpočinjanja pregovora, u Hrvatskoj je boravila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte. Tada nije bila voljna dati Hrvatskoj zelenu kartu za kandidaturu zbog slučaja Gotovina. Predsjednik Stipe Mesić nakon suzdržanog držanja Del Ponte građanima je poručivao:

"Mi sve što radimo radimo zbog nas. Mi ne radimo ništa zbog gospođe Carle del Ponte ili zbog bilo koje institucije. Sve što radimo, radimo zbog naših građana i zbog kvalitete života naših ljudi."

Tek krajem godine hrvatska će javnost saznati da je Del Ponte u Zagrebu boravila 30. rujna a da je dan ranije Gotovina, nakon gotovo pet godina bijega, lociran na španjolskim Kanarima. Gotovinino hapšenje 7. prosinca, odnosno njegovo prebacivanje 10. prosinca u scheweningenski pritvor, za mnoge je - drugi najvažniji događaj 2005. godine. Sanader je akciju španjolske policije i Interpola iskoristio kako bi očitao lekciju svima koji su prema Hrvatskoj bili nevjerne Tome: "Želim i u ovoj prigodi reći da svi oni koji su nam vjerovali kad smo govorili da Gotovina nije u Hrvatskoj, da su danas dobili svoju konačnu i punu potvrdu. I da se danas vidi da je vjerodostojnost Republike Hrvatske i njezinih institucija u punom smislu te riječi potvrđena."

Nezadovoljstvo braniteljskih udruga ali i bijes dijela javnosti zbog Gotovinina hapšenja, premijer je pokušao preduhitriti obećanjem sve pravne i financijske pomoći: "Moram reći da u slučaju generala Gotovine, kao i u slučaju generala Markača, Čermaka, Ademija, u slučaju šestorice Hrvata koji su iz Bosne i Hercegovine optuženi, da nam je u interesu puna istina. I da će Hrvatska sa svoje strane učiniti sve da puna istina dođe do izražaja i da pobijedi na kraju."

Tri dana nakon tih Sanaderovih riječi, na splitskoj se rivi okupilo nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su tražili i prozivali: "...da ishodi prepuštanje procesa pravosudnim tijelima Republike Hrvatske, da se nakon davanja iskaza haaškim istražiteljima generalu Gotovini omogući obrana sa slobode, uz jamstva Vlade Republike Hrvatske.»

Nakon hapšenja Gotovine, političari su odašiljali različite poruke - od Sanaderovih pokušaja smirivanja strasti do emotivnih, pa i dvosmisleno iščitavajućih poruka kako Hrvatskoj neke ključne vijesti i dalje stižu iz - Beograda.

Neki su opozicijski političari, poput predsjednice HNS-a Vesne Pusić i Milorada Pupovca, čelnika SDSS-a, zaključili kako je Gotovininim hapšenjem stavljena točka na I dvojbenih hrvatsko-europskih odnosa:

"I ostavlja za nama jednu mučnu fazu u hrvatskim odnosima i sa Tribunalom i sa problemom procesuiranja ljudi osumnjičenih za ratne zločine."

"To je vrlo značajna vijest za Hrvatsku. I vrlo značajna vijest za prostor bivše Jugoslavije, kojim činom je sasvim sigurno otvoren proces za završetak i hvatanje preostalih haških zatvorenika na prostoru bivše Jugoslavije."

Sve afere Sanaderove Vlade

U siječnju je Stipe Mesić premoćno pobijedio Jadranku Kosor u borbi za petogodišnji mandat na Pantovčaku: «Građani su meni poklonili povjerenje zbog toga jer znaju da sam uporan borac.»

Sanaderovu su Vladu potresale afere, poput Bechtela, Imostroja i inih. S tim se aferama najuže povezivalo tadašnjeg šefa diplomacije Miomira Žužula. Sanader je Žužulovu smjenu riješio na način da je objedinio ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, a na čelu objedinjenog resora postavio euro-ministricu Kolindu Grabar-Kitarović. Osim Žužula u veljači je Vladu napustio Andrija Hebrang, potpredsjednik zadužen za gospodarstvo i ministar zdravstva. Njegov posao preuzeli su Damir Polančec, kao potpredsjednik i Neven Ljubičić, kao ministar zdravstva. Hebrang je svoj odlazak obrazložio zdravstvenim razlozima, no on se, na sreću, dobro oporavio i sada je zastupnik u Saboru. Na žalost mnogih, osobito čelništva Hrvatska radio-televizije, čiji rad stalno kritizira. Kritike HTV-a kulminirale su nakon emisije o političkom nasljeđu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Predsjednik Stipe Mesić upozorio je na činjenicu da politika nastoji koristiti medije kao sredstvo za osvajanje ili zadržavanje vlasti, zbog čega se i demokracija u Hrvatskoj sporije razvija. O spornoj Latinici i, s njim navodno povezanog samoubojstva jednog branitelja, Mesić je kazao:

"Ta osobna i obiteljska tragedija iskorištena je u nastojanju da se ušutka jednog novinara i njegovu emisiju. U toj prljavoj raboti sudjelovali su ljudi iz politike, ali nemojmo zaboraviti i ljudi iz medija."

Optužnice protiv hrvatskih novinara

Dobitnik ovogodišnje nagrade za slobodu medija i razvoj demokracije u Hrvatskoj Božo Novak smatra kako, uz političke pritiske, u Hrvatskoj jača pritisak kapitala na medije: "Obično se govorilo o novinarstvu da ima tri funkcije : da informira, da educira i da zabavlja. Danas imate to obrnuto. Prva funkcija je zabavljati, druga stvar je proizvoditi potrošača i treća stvar praviti pasivne građane. Jednom riječju, uče nas - zabavljajte se, trošite i šutite."

Novinari i publicisti 2005. pamtit će po optužnicama za uvredu Haaškog suda te zbog nekoliko izrečenih kazni za klevetu. O tom vrlo opasnom trendu, različita su stajališta iznosili brojni akteri novinarskog i ljudsko-pravaškog djelovanja. Izdvojimo, redom, Beškera, Puhovskog i Mijića :

Bešker: "Definitvno ne mogu razumjeti ovu vrstu logike po kojoj Haaški sud manje polaže na suštinu, a više polaže na svoju taštinu. Evo, dirnuli ste u veličinu Suda a sada ćete dobiti po repu."

Puhovski: "Pravda je da se ljude osudi u korektnom postupku. Ja ne mislim da je pravda da se novinari sude za ono što govore, pa makar to bile i svinjarije."

Mijić: "Mislim da će Josip Jović, odlaskom u Haag, doživjeti jednu osobnu satisfakciju time što će upoznati glavnog urednika takvog novinarstva kojim se on bavi, a to je - Slobodan Milošević.")

Promjene na hrvatskoj političkoj sceni

Prošlu, 2005. pamtit ćemo i po lokalnim izborima, napose mijenjaju političkih strana nakon njihove provedbe i sklapanju raznoraznih koalicija. Profesor Ivan Šiber: «Jer predizborne koalicije na neki način mute situaciju, zavode birače i ne znaju kome su zapravo dali glas. A u isto vrijeme svjedoci smo žalosnih situacija da nakon izbora mijenja se barjak.»

HDZ je iz svojih redova izbacio Branimira Glavaša, neprikosnovenog šefa Slavonije, a HSS je nakon 11 godina vladavine smijenio Zlatka Tomčića. Na dvojbe kuda i s kim će HSS u budućnosti, novi predsjednik Josip Friščić diplomatski je odgovorio: "Lokalne jedinice su tek konstituirane i ne mislimo mijenjati partnera. A kada je riječ o savezništvu u Saboru, zapravo mi smo oporba. Ali oporba u Saboru nije ujedinjena. Do novih je izbora još dvije godine. Najprije je na redu konsolidacija stranke a tek onda, ovisno o programima, traženje partnera."

Afera u Caritasovom domu u Brezovici

I za kraj recimo da je u 2005. buknula afera sa seksualnim zlostavljanjem djece u Caritasovom domu u Brezovici zbog čega je smjenjena Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica te crkvene institucije, da je ostavku na mjestu dječje pravobraniteljice podnijela Ljubica Matijević-Vrsaljko zbog prijetnji ubojstvom, zatim da je zbog neučinkovitosti smijenjen ravnatelj USKOKA Željko Žganjer, ali i ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić, kojega je naslijedio Ivica Kirin.

Koštunica po prvi put u Zagrebu

Pregled političkih zbivanja 2005. u Hrvatskoj ne bi bio potpun bez spominjanja posjete srbijanskog premijera Vojislava Koštunice, prvog od završetka Domovinskog rata, te summita predsjednika srednjoistočnih zemalja. Na summitu je predsjednik Mesić upozorio i na neke aspekte globalizacije: "Neobuzdani kapitalizam koji je sam sebi postao svrhom, koji se razvija samo i jedino u korist kapitala ali na štetu socijale i, slijedom toga, na štetu građana - gubi podršku."

Kako i u kom će se smjeru razvijati Hrvatska te kako će živjeti njeni građani - bit će, po najavama i političara i ekonomista, ono što će obilježiti 2006. godinu. Nadajmo se, uspješno!

  • Datum 04.01.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEq
  • Datum 04.01.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEq