1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska po četvrti put mijenja Ustav

Hrvatski sabor prihvatio je nacrt promjena koje bi mogle biti uvrštene u Ustav već do slijedeće srijede. Nisu prihvaćeni svi prijedlozi promjena, ali se težilo postizanju kompromisa.

Velika dvorana Sabora

Zastupnici Sabora su se složili oko promjena

Prijedlog promjena Ustava je prihvaćen većinom glasova – 123 zastupnika bila su za, dva suzdržana i tri protiv. To je četvrta intervencija u Ustav, a rezultat je dvogodišnje rasprave te teških, razumnih i odgovornih kompromisa, kako ih je ocijenio glavni „ustavotvorac“ Vladimir Šeks.

Hrvatska ulazi u završnu fazu pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji pa mora s europskom pravnom stečevinom uskladiti još dio zakona. Potrebno je i ublažiti referendumske odredbe jer se strahuje da, prema postojećem legislativnom okviru, gotovo ni jedan referendum nema šanse za pozitivni ishod. Kako je za donošenje Ustava, odnosno njegovih izmjena, potrebna dvotrećinska potpora zastupnika, SDP je uspio ishoditi promjene odredbi za izjašnjavanje hrvatskih državljana, bez prebivališta u zemlji. Kosor i Milanović dogovorili su da ubuduće u Ustavu stoji kako će državljani izvan Hrvatske glasati za 3 zastupnika i to u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Hrvati u tri kategorije?

Damir Kajin

Damir Kajin smatra: jedini stranci u Hrvatskoj su 'Istrijani'.

Pravaš Danijel Srb smatra kako je takvom ustavnom odredbom uvedeno rangiranje hrvatskih državljana u tri kategorije – prvi su pripadnici nacionalnih manjina, koji imaju dvostruko pravo glasa, zatim hrvatski državljani i na kraju tzv. dijaspora, koja će teško uspjeti u jednom danu, na samo nekoliko mjesta, ostvariti svoje biračko pravo. Liberal Ivan Čehok smatra da je dogovor o glasanju dijaspore tek „nagodbenjaštvo“ između premijerke i prvog SDP-ovca. IDS-ovac Damir Kajin otišao je i korak dalje: "Jedini pravi stranci u ovoj državi su Istrijani pa bi prije, da budem držak, takva jedna fiksna kvota trebala važiti za Istru, nego za Hercegovce.“, kazao je Kajin, pojasnivši da u cijeloj Vladi je tek jedan državni tajnik iz Istre.

Kosor i Milanović, usprkos tim kritikama, posebnim su uspjehom ocijenili dogovor oko glasanja izvandomovinskih hrvatskih državljana jer su preskočeni stranački interesi, odnosno postiglo se korektno rješenje.

Za referendume ipak nema promjena

Izbori u Hrvatskoj

Promjene načina izbora, ali ne referenduma

Zasad, inače, nije prihvaćen SDP-ov prijedlog da za raspisivanje referenduma bude dovoljno prikupiti potpise pet posto građana, a ne 10 posto, kao dosad. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović pozvao je zastupnike da razmisle o tome prijedlogu jer je „prag od 5 posto dovoljno visok za šarlatane koji bi referendum mogli zloupotrebljavati, a dovoljno nizak za dobronamjerne građane.“

Prihvaćanje izmjena Ustava izravno će omogućiti izmjene još 14 zakona te neizravno još tri zakona, što su ujedno preduvjeti za zatvaranje pojedinih poglavlja u pregovaranju s EU. Premijerka Jadranka Kosor pozvala je zastupnike da na „kraju velikog, važnog i povijesnog puta Hrvatske u EU“ podrže izmjene Ustava, što se temelje na usuglašenim prijedlozima Vlade i saborskih zastupnika. Izrazila je uvjerenje „da će i napori vezani uz suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu biti prepoznati.“

Ustavom zajamčeno besplatno osnovno školovanje

Vladimir Šeks

Vladimir Šeks

Između ostalog, usuglašen je članak Ustava koji se odnosi na obavezno obrazovanje. „U članku 65. jednoglasno smo prihvatili prijedlog kluba HDZ-a prema kojem će članak glasiti da je obavezno obrazovanje besplatno u skladu sa zakonom.“, rekao je tik pred saborsko izglasavanje šef Odbora za Ustav Vladimir Šeks.

Vladajući i opozicija usuglasili su se i oko članka vezanog uz izbor ustavnih sudaca. Iako su i jedni i drugi podržali da se suci u Saboru biraju dvotrećinskom većinom, opoziciji je bilo sporno što bi sucu, kojem ističe mandat, on trajao bez vremenskog ograničenja, sve do izbora novog suca. Usuglašeno je da se mandat može produžiti maksimalno šest mjeseci.

Usuglašen je i članak prema kojem bi predsjednik Vrhovnog suda ubuduće jednom godišnje obavještavao Sabor o radu sudbene vlasti, no o tom izvještaju Sabor ne bi glasao.

U Ustav se uvodi i Europski uhidbeni nalog, po kojemu se mogu izručiti hrvatski državljani temeljem sklopljenih međunarodnih ugovora s trećom zemljom, a Ustavnom kategorijom postaje i nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić