Hrvatska ne da Plivu

Ponuda islandske farmaceutske grupacije Actavis od 570 kuna po dionici ne odražava pravu vrijednost i perspektivu kompanije, smatra Pliva.
Islandska farmaceutska grupacija Actavis prošlog je tjedna uputila neobvezujuću ponudu najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj tvrtki Plivi za kupnju svih dionica što se nalaze u slobodnoj trgovini na Zagrebačkoj burzi te GDR-ove na Londonskoj burzi. Uprava Plive islandsku ponudu od 1,6 milijardi dolara, odnosno 570 kuna po dionici, drži neatraktivnom, jer, poručuje predsjednik Uprave Plive Željko Čović, ne odražava pravu vrijednost i perspektivu kompanije: «Plivina strategija je biti globalna farmaceutska kompanija iz Hrvatske. Mi ocjenjujemo da Pliva ima stvarno vrlo značajne potencijale rasta i da taj rast može generirati novu vrijednost, kako za zaposlene tako i za dioničare.»

Goleme mogućnosti samostalnog razvoja

Pliva je nedavno s GlaksoSmithKlineom sklopila ugovor o prodaji svoga Istraživačkog instituta za otkrivanje molekula, tj. originalnih lijekova i odlučila se za razvoj kao jedna od najvećih tvrtki za generičke lijekove. Predsjednik Uprave Čović drži kako Pliva ima veliki potencijal za samostalni razvoj pa je od Vlade premijera Sanadera zatražio pomoć u odbijanju islandske ponude. Republika Hrvatska, naime, kroz 17 posto u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i jedan posto u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju posjeduje značajan udio Plive. Premijer Sanader nakon susreta s Čovićem izjavio je kako Vlada neće prodavati svoj vlasnički udio: «Mi smatramo da je Pliva od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Ona je i vodeća farmaceutska kompanija srednje, istočne i jugoistočne Europe, 12. u svijetu. Prema tome, nama je u interesu da se Pliva i dalje razvija.»

Ponašanje Vlade iznenađenje za Plivu

Dok je Uprava Plive odlučila da s ponudom islandske tvrtke niti ne upozna dioničare, jer je, pravdaju se, riječ o neobvezujućoj ponudi, Mladen Vedriš, nezavisni ekonomski analitičar takvo ponašanje i stajalište Vlade tumači kao iznenađenje za Upravu: «To je sigurno posljedica možda jednoga šoka zbog činjenice da je Pliva u proteklih sedam-osam godina vrlo često bila preuzimač u pojedinim dijelovima svijeta, od središnje Europe pa do Amerike, i da je došla u poziciju da kupuje druge tvrtke. Svaki put kad je kupovala te tvrtke, s ponosom je, na pravi način, prezentirala što će učiniti s njima i nikada nije bilo razgovora o tome, ukoliko je ta ponuda bila dobra, da je bilo tko s druge strane, bilo politički bilo na koji drugi način, vršio pritisak da Pliva ne uđe na to tržište.»

Pliva je po kapitalu ionako strana tvrtka

Pojedini ekonomski analitičari drže kako se Sanader odlučio za status quo glede državnih dionica u strahu da ga se ne optuži kako rasprodaje zemlju, što je smiješno, jer, podsjeća Tonči Korunić, u ranijoj fazi privatizacije, prije šest-sedam godina, oko 60 posto dionica Plive prešlo je u ruke investicijskih fondova i stranih dioničara, uglavnom iz SAD-a. Premda je Actavis grupa poznata po prijateljskom preuzimanju tvrtki, Korunić ne isključuje i drugi način: «Iako se može desiti da ćemo vidjeti neprijateljsko preuzimanje, to nužno ne mora značiti ništa loše za Plivine dioničare i za Plivu samu za sebe. Jer, i sad su vlasnici Plive stranci, znači, Pliva je po kapitalu definitivno strana tvrtka, jer preko 50 posto kapitala je u rukama stranaca. I sad u principu samo gledamo promjenu, preraspodjelu kapitala od jednih stranaca k drugim strancima.»

Pljušte ponude investicijskih banaka

Vedriš upozorava da kod preuzimanja tvrtki nije dovoljno samo očitovanje Uprave ili Vlade te da će se tek postaviti neka bitna pitanja: «Da li ponuda koja je dobivena, za njih, po svom financijskom izrazu predstavlja određeni optimum? Da li mogu pregovorima, nakon što se obavi dealdelegens, dobiti još više ili se može pojaviti neka druga opcija koja za njih može biti povoljnija? Ili je treća solucija da li će čekati i vidjeti što će za dvije-tri godine biti s tom dionicom.»

Pliva je, kako se čuje, nakon iskazanog interesa Actavis grupe zatrpana ponudama investicijskih bankara koji joj nude pomoć u obrani od preuzimanja, a Čović se navodno odlučio angažirati tvrtku Merrill Lynch. Sigurno će mu u odbijanju islandske ponude dobro doći i stajalište Vlade: «Pliva je na burzi, osim onog dijela koji je u vlasništvu države, kojim mi ne mislimo u ovom trenutku niti ići na burzu niti bilo što drugo, dok ne donesemo stratešku odluku što ćemo s tih 18 posto koji su u vlasništvu države.»

Što će reći dioničari?

Vedriš takvo stajalište Vlade smatra proaktivnim: «Vlada možda očekuje da će u nekom budućem razdoblju financijski, s restrukturiranom Plivom, ostvariti još bolje financijske rezultate.»

Pliva će u ovoj godini u istraživanje i razvoj uložiti više od 80 milijuna dolara, u kojima sudjeluje više od 450 vrlo stručnih ljudi. Tvrde kako nakon prodaje dijelova tvrtke u inozemstvu te orijentacije na proizvodnju generičkih lijekova u sljedećih 15 godina nemaju više potrebe za velikim investicijama, poglavito jer su s GlaksoSmithKlineom sklopili i ugovor kojim će dijeliti zaradu, dođe li do komercijalizacije neke od molekula što ih je sad preuzeo GSK. Tvrtka je, uz to, dovršila restrukturiranje i veliki zaokret u strategiji pa nisu skoni spajanju s multinacionalnim kompanijama. Hoće li takvo stajalište dijeliti i dioničari?