1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska neće zaboraviti ni žrtve Oluje

Iako su hrvatski građani uvjereni u nevinost generala Ante Gotovine i Mladena Markača, oslobađajuća presuda iz Haga je iznenadila sve. Državni vrh pozdravlja presudu i najavljuje „vraćanje duga“ žrtvama Oluje.

Ante Gotovina (R), who was commander in the Split district of the Croatian army, enters the courtroom of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) for his appeal judgement in The Hague November 16, 2012. The appeals court overturned on Friday the conviction of Gotovina, the most senior Croatian military officer charged with war crimes during the Balkan conflict of the 1990s. Gotovina had been jailed for 24 years. The conviction of Mladen Markac, a Croatian police commander who had been serving an 18-year sentence, was also overturned. REUTERS/Bas Czerwinski/Pool (NETHERLANDS - Tags: CRIME LAW CONFLICT POLITICS)

Uno-Tribunal in Den Haag Freisprüche für kroatische Generäle

Nakon postupka koji je trajao čak 17 godina, Hrvatska je s olakšanjem dočekala drugostupanjsku presudu Haškog suda koja je, oslobođenjem generala Gotovine i Markača, zapravo skinula sjenu s vojno-redarstvene akcije Oluja. U njoj je oslobođeno čak 18,4 %  ukupne površine Hrvatske koja je do kolovoza 1995. bila pod srpskom okupacijom. Generalu Anti Gotovini je ukinuta prvostupanjska presuda od 24 godine kazne zatvora, a generalu Mladenu Markaču od 18 godina zatvora.

Očito je da su u prvostupanjskoj presudi osuđena dvojica nedužnih ljudi, no to ne znači da rat nije bi krvav i da nije bilo pogrešaka, stav je premijera Zorana Milanovića koji je najavio da će Hrvatska ispuniti dug prema žrtvama. Zadovoljan je i predsjednik RH Ivo Josipović presudom koja je potvrdila da Hrvatska država nije zasnovana na zločinu. „Hrvatska država nije odgovorna za zločine pojedinaca, ali jest odgovorna da se svaki počinitelj zločina kazni, bez obzira o kome se radi", istaknuo je Josipović u svojem govoru. Smatra da je presuda simbolična zadovoljština, osim za hrvatske ratne zapovjednike, i za sve žrtve Vukovara.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac je odluku  komentirao protupitanjem: "To je dobra vijest za generale, no što je sa žrtvama?“

Vojnici hrvatske vojske ulaze u jedno selo kod Petrinje

Zapravo je ovom presudom i uklonjena ljaga na pravo Hrvatske osloboditi svoja područja

Sud uvažio činjenice i kontekst

Presuda je iznenadila povjesničara i ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. Antu Nazora. U razgovoru za Deutsche Welle kaže kako su i "dokumenti srpske provenijencije“ poslani u Hag jasno pokazivali da teza o udruženom zločinačkom pothvatu i prekomjernom granatiranju ne odgovara činjenicama.

"Ne umanjujući žrtve, neprihvatljivo je to povezivati s ovakvim optužbama. Dio incidenata je kažnjen, ali to se je prešućivalo. Ono što je najvažnije, hrvatski zapovjednici nemaju ništa s tim zločinima“, iznosi Nazor i podsjeća da je srpsko vodstvo odbijalo sve prijedloge međunarodne zajednice o mirnom reintegriraju pa čak i planove koji su nudili Srbima državu u državi. Tvrdi kako je u Hagu potvrđeno da je operacija Oluja, obzirom na okolnosti, dobro i profesionalno provedena.

"Meni su kao povjesničaru autoritet činjenice, a ne presude sudova. Mi znanstvenici imamo svoju metodologiju i gledamo na događaje kao dio procesa. Samo tako se oni mogu razumjeti. Ovo je i velika zadovoljština i nama znanstvenicima koji se nismo dali pokolebati prvostupanjskim presudama“, kaže naš sugovornik.

Stara slika sudaca i tužiteljcie suca u Haagu

Theodor Meron je jedan od veterana suda u Haagu (drugi s desna u drugom redu, još u doba dok je Carla del Ponte bila glavna tužiteljica.

Europski suci bili protiv oslobađajuće presude

Predsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak znakovitim drži činjenicu da je drugostupanjskim sudom predsjedao Theodor Meron, jedan od pet najboljih sudaca u svijetu. On je, naglašava Čičak, Židov koji je iskusio nacističke logore tijekom 2. svjetskog rata i ima istančani osjećaj za pravednost i ne može se reći da je naklonjen Hrvatima. „Za oslobađajuću presudu su glasovali sudac iz Turske, sa Haitija i iz Sjedinjenih Država, dok su protiv bili suci iz Italije i Malte što demantira da je u donošenje presude uključena EU“, objašnjava Čičak. Podcrtava i to da je presudom potvrđeno da su zločini počinjeni, ali da nema dokaza da su generali odgovorni za njih.

Čičak napominje kako je na presudu možda utjecalo i samo civilizirano ponašanje optuženih u sudnici, naspram, kako kaže, divljačkog ponašanja Šešelja, Mladića i Karadžića koje je zgrozilo suce. „Sve to ostavlja dojam“, misli naš sugovornik.

Tuđman i Milošević

Nije sporno da je Hrvatska činila greške i predsjednik Josipović je obećao kažnjavanje svih krivaca. Ali i Srbija konačno treba shvatiti kako je napala Hrvatsku i druge zemlje bivše Jugoslavije.

Srbija pred katarzom?

O mogućem utjecaju presude na regiju, povjesničar Nazor tvrdi da odnosima među narodima može pomoći samo suočavanje s prošlošću, kao što je bilo i suočavanje Hrvatske sa svojom prošlošću nakon 2. svjetskog rata. „Mislim da je sada red da se Srbija suoči s činjenicom da je napala Hrvatsku 1991. godine. Da je ova presuda potvrdila prvostupanjsku, to bi znatno smanjilo mogućnost pomirenja u regiji. Ne možemo graditi mir na nepravednim presudama“, stav je našeg sugovornika.

Misli da bi se presuda mogla odraziti i na haški postupak u kojem se sudi šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Nada se da će i u tom slučaju suci ocijeniti kontekst događaja, kao i dokumentirane činjenice. „Nadam se da se presuda neće temeljiti na tezama tužiteljstva da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH. Uvjeravam vas da dokumenti to ne potvrđuju. Priča još nije gotova.“, poručuje Nazor.

Predsjednik HHO-a Čičak smatra da će presuda imati kratkoročan utjecaj na odnose Zagreba i Beograda, ali da neće biti dugoročnih tenzija. I on misli da je vrijeme da se Srbija suoči sa samom sobom i pogreškama koje je činila u bliskoj povijesti, što ne isključuje ni suočavanje Hrvatske sa svojim pogreškama. „Sve ono što se dogodilo na teritoriju Hrvatske, a nije bilo u skladu sa zakonom, za to snosi odgovornost hrvatska država“, tvrdi predsjednik HHO-a koji ne vjeruje da će ova presuda utjecati na slične postupke koji se još vode na Haškom sudu.

Istovremeno dok Hrvatska slavi, Documenta  - Centar za suočavanje s prošlošću poručuje da zločini počinjeni tijekom Vojno-redarstvene akcije Oluja ne smiju ostati bez epiloga. „Obitelji žrtava imaju moralno pravo očekivati da za njihove tragedije i tragedije mnogih drugih počinitelji odgovaraju, bez obzira na kojoj su strani ratovali i u čije ime su zločini počinjeni“, navode iz organizacije. Podsjeća da još uvijek ima neprocesuiranih ubojstava srpskih civila te da je vrijeme da hrvatsko sudstvo preuzme odgovornost za suđenje njihovim egzekutorima, kao i da je vrijeme da hrvatska Vlada obešteti civilne žrtve rata. 

Preporuka uredništva