1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska na pragu EU-a uz skepsu svojih građana

Za razliku od početnih pristupnih procesa, u Hrvatskoj je danas prema posljednjim rezultatima eurobarometra potpora za članstvo u EU pala na najnižu razinu u povijesti hrvatskog pristupnog procesa.

Zastave EU-a i Hrvatske

Hrvatski građani sumnjaju

Devetomjesečna slovenska blokada hrvatskih pregovora i globalna gospodarska kriza igraju veliku ulogu u ovim rezultatima. No ipak, nedostatak oduševljenja hrvatskih građana za pristup u EU, unatoč širokoj potpori hrvatskog političkog spektra, naglašava tezu kako je pristupanje Europskoj uniji proces kojeg vode elite te da je povjerenje hrvatskih građana u svoje domaće političke predstavnike veoma malo.

Ta činjenica potkopava demokratski legitimitet pristupnog procesa na domaćoj razini i donosi rizik gubitka konsenzusa među građanima o članstvu Hrvatske u EU. U Bruxellesu smatraju da se izborom novog predsjednika države Ive Josipovića iz redova oporbenog SDP-a i premijerke Jadranke Kosor koja predvodi vladajući HDZ, u Hrvatskoj otvara mogućnost poboljšavanja situacije u pogledu potpore Uniji. Ipak, iz europskih institucija upozoravaju da je hrvatski put još dug i težak u pogledu reformi javne uprave i pravosuđa te da su ostala još uvijek tri od toga možda dva najteža poglavlja za otvaranje. Nadalje zemlja očekuje i ustavne promjene, koje su potrebne da bi ušla u EU čak i s najskromnijom potporom svojih građana.

Opća percepcija EU-a u Hrvatskoj

Sjedište Europske komisije u Bruxellesu

Hrvati već sada EU doživljavaju negativno

Opća percepcija EU-a u Hrvatskoj je rezultat skandala i incidenata koji su se dogodili i događaju Hrvatskoj na putu u EU. Međutim, negativan odnos hrvatskih građana prema EU ima svoje duboke korijene i vezan je uz osjećaje ljudi, pa je od velike važnosti da na tom polju velike napore poduzmu kako Hrvatska i njezine institucije tako i institucije Europske unije. U Bruxellesu se također upozorava na postojeću apatiju u hrvatskom društvu kada je riječ o procesu izlaženja na izbore. To još više potkrijepljuje činjenica kako unutar političkih stranaka postoji svojevrsna oporba, što kod birača rezultira lošom percepcijom političara općenito.

Problem korupcije u Hrvatskoj predstavlja se kao problem koji je dio sustava te da je borba protiv korupcije dosad bila neefikasna. Ipak, ukazano je da su najveći skandali za koje se veže korupcija u Hrvatskoj počeli izvan zemlje, poglavito u Austriji i Mađarskoj. Stručnjaci i analitičari drže da nije pošteno Hrvatskoj prebacivati neefikasnost u borbi protiv korupcije, poglavito kada se hrvatski napori usporede čak i s nekim zemljama članicama.

Iz europskih institucija pak upozoravaju da su usporedbe među zemljama članicama i kandidatsklim državama uvijek nezahvalne. Hrvatski problemi su prije svega strukturne prirode, a njihovo rješavanje će trajati desetljećima.

Opasnost od postajanja "netoplatiše"

Zastava Europske unije i kovanice eura

Prijeti li Hrvatskoj status "netoplatiše"?

Hrvatskoj su potrebne reforme pravosuđa, ali i javne uprave. Možda najbolji primjer je neophodnost reforme i njihove provedbe i primjene zakona. Ukoliko to neće biti uspješno Hrvatskoj se može dogoditi da od samog početka članstva postane neslužbeno netoplatiša, to znači da više uplaćuje u EU nego što od Europske unije dobiva. To se zaista može dogoditi ako Hrvatska ne stvori efikasne instrumente i tijela koja će biti u stanju "povući" i namjenski potrošiti 3,5 milijare eura, sredstva s kojima Hrvatska može računati u prve dvije godine svog članstva.

I za kraj. Zahtjevi o monitoringu Hrvatske po rumunjsko-bugarskom modelu nakon ulaska u EU, europske institucije odlučno odbacuju. Razlog je što Unija želi pokazati da je naučila iz pogrešaka iz posljednjeg 5. proširenja Unije. Osim toga, Hrvatska je dosad dobila najteži model pristupnih pregovora, koji s mjerilima za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, nekakav nadzor ili mehanizam monitoringa nakon ulaska Hrvatske u EU smatra nepotrebnim.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva