1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Hrvatska na frankfurtskom sajmu knjiga: mnogo naslova, malo autora

Izložba 1 200 naslova – doslovno svih novih knjiga objavljenih između dva sajma, skup većine stranih izdavača romana „Judita“ Mire Gavrana na jednom mjestu te gotovo posvemašnji izostanak autora najvažnija su obilježja ovogodišnjeg nastupa četrdesetak hrvatskih nakladnika na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.

Frankfurtski sajam knjiga je i ove godine zabilježio rekordni broj posjetitelja.

Frankfurtski sajam knjiga je i ove godine zabilježio rekordni broj posjetitelja.

Naime, ulaskom novinskih izdavača na tržište knjiga znatno su ograničene mogućnosti ulaganja u domaće pisce pa nakladnici uglavnom prevode svjetske bestselere, žali se zagrebački izdavač i predsjednik Zajednice hrvatskih nakladnika i knjižara Zdenko Ljevak: „I događa se da je danas ponuda hrvatskih autora puno siromašnija, nego što je bila prije dvije godine, kada nismo imali ovu jednu konkurenciju, na ovaj način kako su je postavili novinski nakladnici.“

Dodaje kako je njome ugrožena i trgovina koja se, nakon godina snažnog rasta, lani stabilizirala – sve do pojave „knjižara namjenskog tipa“, kako Ljevak naziva ponudu knjiga uz novine na kioscima, zbog čega se u prosjeku dnevno zatvara po jedno prodajno mjesto: „I nastavi li se ovako, ne dobijemo li jednu snažnu potporu, mislim da nam se pišu crni dani, što se tiče knjižarske mreže. A u Hrvatskoj su knjižare ipak kulturne institucije.“

Osim u predloženi Zakon o jedinstvenoj cijeni knjige Ljevak nadu najviše polaže u stvaranje jakog konzorcija distributera: „Globalizacija ili centralizacija distribucije knjiga garantira nakladniku i format knjige, ali – ja bih rekao – i život knjige.“

U moru od oko 3 000 registriranih nakladnika jedva četrdesetak hrvatskih izdavača zastupljenih na ovogodišnjem frankfurtskom sajmu, od kojih se većina predstavila na zajedničkom štandu Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, tek je sitna kap. No, već i polovina tih izlagača predstavlja 80 posto ukupne nacionalne književne produkcije, što svjedoči o svojevrsnoj normalizaciji prilika na domaćoj sceni. „Jer danas, ako izdajete ispod 50 naslova (godišnje), vi ne možete opstati i baviti se profesionalno izdavanjem knjiga“, ističe Ljevak.

Što hrvatski nakladnici očekuju od članstva u EU?

Najveća svjetska smotra knjiga za izdavače iz Hrvatske došla je samo dva tjedna nakon početka pregovora o članstvu države u Europskoj uniji od kojih se, između ostaloga, očekuju bitne promjene na području kulture – a time i nakladništva. O tome je neformalno bilo riječi i na frankfurtskom sajmu. I dok Zdenko Ljevak u ime cehovske zajednice ne očekuje da će one biti na uštrb hrvatske knjige, neki nakladnici poput Josipa Pavičića izražavaju bojazan zbog činjenice da je upravo kultura jedno od prvih poglavlja domaćeg zakonodavstva nad kojim bi se trebao provesti postupak usklađivanja s europskom pravnom stečevinom: „Ja se pribojavam malo te lakoće, jer ona podrazumijeva da ćemo lako prihvatiti zahtjeve zajednice u koju se spremamo ući.“

Pavičić osobito problematičnom smatra mogućnost oporezivanja knjige: „Upravo taj PDV, taj porez je u jednom trenutku gotovo dokrajčio hrvatsku izdavačku djelatnost. I ako bi se on sada ponovo vratio, on bi bio za nas velika opasnost. Takvih ‚PDV-a‘ ima na svim područjima jedno cijelo more i mi moramo biti vrlo oprezni u tim pregovorima.“

„Veliki“ jezici pomažu proboju hrvatske knjige u svijetu

Između Naklade Pavičić iz Zagreba i moskovskog izdavača „Ves mir“ već je prvog dana sajma potpisan ugovor o tiskanju „Povijesti Hrvatske“ Dragutina Pavličevića na ruskom jeziku. Ovakvim projektima otvaraju se vrata hrvatskoj knjizi i u drugim zemljama, smatra urednik izdanja: „Jer biti preveden na ruski ne znači biti preveden na jedan jezik, nego na mnoge jezike, jer oni koji ne znaju hrvatski, znaju ruski.“

S njim se složio i Miro Gavran, jedan od rijetkih hrvatskih pisaca na ovogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu i trenutno međunarodno najuspješniji autor mlađe generacije. Samo je njegov roman „Judita“, koji je doživio pet nacionalnih izdanja, preveden i objavljen na deset stranih jezika: „Imam svu sreću da je imam i na engleskom, i na francuskom, i na njemačkom: znači, ipak na jezicima koji se lakše i više čitaju. I na ruskom je objavljena, što je isto bitno, tako da se nadam da će put tog romana i u druge zemlje ići lako.“

Austrijski nakladnik Seifert na njemačkom je objavio još i Gavranov roman „Zaboravljeni sin“. U Beču mu se igra komad „Kako ubiti predsjednika“, a za taj su tekst zainteresirana i dva kazališta iz Münchena. Lužički Srbi, nedaleko od Leipziga, 5. studenog će, pak, izvesti komediju „Traži se novi suprug“, ističe autor: „Mogu reći da se ti njemački kontakti polako šire i imam neke naznake da postoji zanimanje i za druge moje tekstove – i dramske i prozne – za njemačko govorno područje pa se nadam da će ubuduće toga biti sve više.“

U Leipzig po knjige, u Frankfurt po autore

Gavranov susret s izdavačima na sajmu knjiga u Frankfurtu bio je iznimka u, kako sâm kaže, „svijetu okupljenom na ideji plasiranja knjige i trgovine pravima“. Stoga on pozdravlja namjeru Zajednice nakladnika i knjižara da hrvatsku književnu produkciju i ubuduće predstavi u Frankfurtu, ali da se autori i njihova djela afirmiraju i ponude na sajmu knjiga u Leipzigu – priredbi koja je u cijelosti otvorena za publiku i gdje zbog toga pisci puno brže dolaze do izražaja: „Ima rezona u tome da se naglasak, kada su pisci lijepe književnosti u pitanju, stavi na Leipzig, a da Frankfurt ostane sajam na kojem se predstavljaju svi oblici knjiga, jer nije literatura jedini oblik knjige.“

Nakladnik Pavičić takvu strategiju opisuje na sljedeći način: „Tamo ćemo, u Leipzigu, preko autora doći do knjiga, a ovdje, u Frankfurtu, ćemo preko knjiga doći do autora.“

Zajednica je u suradnji s Ministarstvom kulture u tom pravcu poduzela konkretne mjere, koje bi uskoro trebale oživjeti hrvatsko-njemačke književne veze. Predsjednik Zdenko Ljevak najavljuje: „Hrvatska bi trebala 2008. godine biti zemlja partner lajpciškog sajma, a u dogovoru, zajedničkom razgovoru i projektu je planirano da se više od 25, odnosno između 25 i 50 hrvatskih autora prevede na njemački jezik.“

Svi se slažu kako bi tako osmišljeni nastup mogao znatno pomoći proboju naših pisaca na njemačko govorno područje, premda će – kako zaključuje nakladnik Josip Pavičić – za izdavače i njihov međunarodni posao frankfurtski sajam knjiga i ubuduće igrati glavnu ulogu: „Hrvatska knjiga nije nekakav hit u svijetu, ali – znate – ako Vas nema ovdje u Frankfurtu, onda Vas nema nigdje.“