Hrvatska na dnu ljestvice zaposlenosti

Prema tim podacima, što se odnose na radno sposobno stanovništvo u dobi između 15 i 64 godine, samo dvije članice Unije imaju nižu stopu zaposlenosti od Hrvatske. Poljska je na začelju ljestvice sa 52,8 posto zaposlenih, slijedi Malta sa 53,9, dok je u Hrvatskoj zaposleno 54,8 posto radno sposobnih građana.

Sve se odvija stihijski

Ugledni ekonomist i bivši ministar gospodarstva u Račanovoj vladi Ljubo Jurčić drži da je to posljedica nekoliko okolnosti. Prva je prijelaz iz socijalističke u tržišnu ekonomiju, druga - prijevremeno umirovljenje ljudi u dobi od 40 do 55 godina a uz to se u Hrvatskoj ne kreiraju nova radna mjesta: "Samo tržište ne može kreirati dovoljan broj radnih mjesta da povuče svo radno sposobno stanovništvo na radna mjesta, a država nije ništa u tom pogledu napravila, nego je prepustila da se stihijski odvija kreiranje radnih mjesta, pa imamo situaciju kakvu imamo. I treća stvar je rat gdje se može reći da je to utjecalo na jedno 2 posto smanjenja broja radnog stanovništva, što je beznačajno u ovim postocima gdje se prosjek Europe mjeri negdje 60 posto, a u nekim zemljama čak 70 posto radno sposobnog stanovništva."
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra kako je niska stopa zaposlenosti pokazatelj nesposobnosti gospodarstva da apsorbira radno stanovništvo a uzroke vidi kako u prošlosti tako i u aktualnim trendovima, napose u obrazovnom sustavu: "Jedan dio toga se dogodio, naravno, uslijed onog lopovluka i problema koje smo imali u pretvorbi i privatizaciji. Međutim, jedan je dio uslijedio i zbog toga što je sama modernizacija sustava proizvodnje svega onoga s čime se danas suvremeno gospodarstvo bavi, u jednom dijelu jednostavno mimoišla Hrvatsku. I što Hrvatska za mnoge stvari nije bila spremna. Na žalost, uz sve to ide i sustav obrazovanja. Tako da se vrlo često događa da mi obrazujemo ljude za burzu rada, i to od fakulteta i od nekih drugih strukovnih škola."

Nezaposlenost u Hrvatskoj traje duže

I ekonomist Jurčić i sindikalist Sever ističu problem velikog broja nezaposlenih, prijavljenih na burzu rada, kojih je u kolovozu bilo preko 271 tisuće. Dodatni je problem što je u Hrvatskoj 7,6 posto radne snage dugotrajno nezaposleno dok je u Europi takvih radnika 4,1 posto. Ljubo Jurčić upozorava kako ni sadašnja kvaliteta rada u zemlji ni razina obrazovanja radnika ne bi trebale utjecati na primanja ljudi jer, kaže, taj problem nastupa tek kada se brutto domaći proizvod poveća iznad 15 tisuća eura. U Hrvatskoj je on sada oko šest tisuća: "Naš je rad dovoljno kvalitetan. To vidimo po tome da radnik koji ima u Hrvatskoj plaću od netto 500, 600, 700 eura ili manju u drugim okolnostima, sa istim obrazovanjem i iskustvom, recimo u Austriji ili Njemačkoj, njegov rad se vrednuje na tisuću, 1500 ili dvije tisuće eura. Znači, ovdje nije problem u kvaliteti rada. Ovdje je samo problem u okruženju u kojem radnik radi, a okruženje je ili ti uvjeti poslovanja u Hrvatskoj, ne omogućuju da se proizvode proizvodi iz kojih bi rad dobio pravu vrijednost."
Dok država ne osigura bolje poslovno okruženje teško da će i poslodavci pristati na povećanje plaća, prosjek kojih je u kolovozu bio oko 4500 kuna. A građani, upozorava Sever, sve teže spajaju kraj s krajem: "Činjenica je da su s jedne strane radnici nezadovoljni, jer na ruke dobivaju male plaće od kojih se ne da živjeti. Naša potrošačka košarica pokazuje gotovo identične podatke - da prosječna plaća u Hrvatskoj jedva pokrije 70 posto prosječne košarice potrošačke ili da prosječnoj obitelji u Hrvatskoj nedostaje oko 30 posto potrebnih sredstava za preživljavanje. Dakle, plaće su preniske, davanja na plaće su dosta visoka i poslodavci s te strane teško pristaju na povećanje plaća."
Opće je uvjerenje i ekonomista i sindikalista da se, kako povećanje zaposlenosti tako i viša cijena rada, neće moći provesti bez radikalnih reformi, među koje spada i podizanje svijesti građana da je u ropotarnicu povijesti pospremljeno jedno radno mjesto za cijeli životni vijek jer je sve više rada na određeno vrijeme ili pak privremenih poslova.