1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska mora riješiti problem otpada

Ivana Zrilić26. siječnja 2006

U Zadru je danas počeo prvi međunarodni simpozij «Gospodarenje otpadom na otocima», u organizaciji poduzeća Čistoća iz Zadra i agencije APO iz Zagreba.

https://p.dw.com/p/9YVV
Sunce, zelenilo i čisto more - gospodarski potencijal koji se ne smije prokockati
Sunce, zelenilo i čisto more - gospodarski potencijal koji se ne smije prokockatiFoto: dpa

U dva dana simpozija održati će se 30 predavanja, uz sudjelovanje 160 predstavnika iz pet gostujućih zemalja. Cilj simpozija je zaštititi autentičnost otoka koji su važni za stanovnike otoka ali i za turizam. Osim o otocima bilo je riječi i, općenito, o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj.

Morat će se smanjiti volumen otpada na samo 30 posto onoga što Hrvatska ima danas. Očekuje se da u Hrvatskoj ostane najviše 21 odlagalište, današnja divlja odlagališta teško je i izbrojati. Županije će morati surađivati, poželjno je zajedničko, regionalno rješavaju pitanja otpada što bi svakako umanjilo troškove. To su tek neki općeniti zaključci sa zadarskog simpozija. Što se tiče otoka sav otpad morat će seliti na kopno, takvih primjera danas ima no, ipak, govorimo o iznimkama.

Vinko Mladineo, direktor fonda za zaštitu okoliša kaže kako fond ulaže velika sredstva;

«Konkretno u sanaciju odlagališta u rješavanje pitanja divljih odlagališta, u zbrinjavanje opasnog otapda, dakle i druge projekte koji su vezani za zaštitu okolišta. Fond je već do sada uložio sredstva na 24 otoka, dakle uplatio preko 20 milijuna kuna. »

Fond sredstva, uz ostalo, dobiva od onečišćivača okoliša, vrlo je važna naknada koja se plaća na onečišćenje zraka od strane motornih vozila.

Ante Groznica predstavio je prijedlog državnog programa u postupanju s otočnim kupnim otpadom. Groznica kaže kako otpadom na većim otocima gospodare komunalna poduzeća koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. No ima i primjera na manjim otocima gdje je na snazi zbrinjavanje otpada u režiji privatnika- koncesionara.

«Vrlo često se događa da taj sustav nije organiziran ili je posao dodijeljen privanim poduzetnicima koji tim otpadom gospodare, ovako jedna slika, klasično neuređeno odlagalište..kamion smeća ovakvog ili onakvog tipa i to je bio sustav gospodarenja otpadom dugi niz godina."

Krupni otpad na otocima uglavnom završava uz cestu što je nedopustiva slika za turiste.

Pred Hrvatskom je veliki posao, edukacija, odvajanje otpada u kućanstvu, pronalaženje lokacija za obradu otpada –ukratko čitav sustav morat će se što prije organizirati. Jer Hrvatska će i zbog prilagođavanja europskom zakonodavstvu hitno morati riješiti brojne problemeu gospodarenju otpadom.