1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska mora reagirati na briselsku diskriminaciju

Za razliku od Rumunjske i Bugarske, službeni Zagreb još nije efikasno dignuo glas zbog nepoštivanja prava na jednak vizni režim za sve članice Europske unije prema SAD-u i Kanadi.

Formulari za dobivanje vize za SAD

Hrvatski državljani još uvijek moraju proći kompliciran proces dobivanja vize, za razliku od nekih drugih članica EU-a

Europska komisija propustila je 12. srpnja uvesti vize za državljane Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, a prema načelu reciprociteta u viznom režimu. Po tzv. delegiranom aktu iz 2001. godine, naime, liberalizacija slobodnog kretanja u Europskoj uniji provodi se isključivo spram državljana onih zemalja koje prihvaćaju isti tretman za građane svih članica EU-a. SAD ipak nije ukinula vize za građane Hrvatske, Poljske, Cipra, Rumunjske i Bugarske, dok je Kanada postupila tako prema Hrvatskoj, ali ne i prema svima ostalim.

Iz hrvatskih institucija vlasti još uvijek nije objavljen stav o tom slučaju; razloge vjerojatno treba tražiti u činjenici kako do daljnjeg traje mandat tehničke vlade koja u pravilu vrši manji djelokrug poslova.

Davor Škrlec

Škrlec: poručuje se da nismo ravnopravni s ostalim članicama EU-a

Ne misle svi tako, pa Davor Škrlec, hrvatski predstavnik u Europarlamentu, iz Kluba zastupnika Zelenih, kaže za DW da bi Vlada RH ipak čim prije trebala, zajedno s ostalim pogođenim članicama EU-a, staviti to pitanje na dnevni red sjednice Europskog vijeća i Vijeća EU-a. U slučaju ignoriranja njihova zahtjeva one bi, pak, mogle iskoristiti svoje pravo prema Lisabonskom ugovoru i tužiti Europsku komisiju sudu EU-a u Luxembourgu.

Vlasti EU-a ne slušaju svoje građane

"Na žalost, poruka koja je poslana ide samo na ruku euroskepticima i protivnicima EU-a. Poručuje se da sve članice nisu ravnopravne i da je solidarnost kao jedan od moralnih stupova EU-a nakon izbjegličke krize još jedanput doživjela težak udarac. Građani tih država članica s pravom se mogu osjećati diskriminiranima", smatra Škrlec. On ističe da su na dan objave rezultata referenduma građana Velike Britanije o izlasku iz EU-a predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker i predsjednik EV-a Donald Tusk izjavili kako se EU mora više približiti svim svojim građanima i više ih slušati.

"To je samo jedna u nizu odluka EK-a nakon Brexita koje, nažalost", zaključuje Davor Škrlec, "opovrgavaju izrečene stavove. Upravo zato treba uslijediti ozbiljna i koordinirana reakcija pogođenih članica, ali i civilnog društva, zbog diskriminacije njihovih građana u odnosu na ostale u EU-u." No umjesto takve promptne akcije, uslijedila je akcija Europske komisije za sprečavanje Rumunjske i Bugarske da uslijed razočarenja oko viza posegnu za vetom na Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum EU-a i Kanade (CETA).

Jer, te dvije zemlje već su najavile tu mogućnost, no iz Bruxellesa je odmah stigla reakcija u vidu organiziranja summita na kojem bi se prevladala opasnost od zaustavljanja procesa usvajanja CETA-e. I dok pitanje zašto EK radije ne uloži dodatne napore i sredstva u uvjeravanje Kanade i SAD-a da ublaže svoj vizni režim prema spomenutim državama ostaje neodgovoreno, množe se interpretacije koje čitavu problematiku stavljaju u širi kontekst. Davor Krile, politički komentator dnevnog lista Slobodna Dalmacija iz Splita, procjenjuje da se ovakva podjela na manje i više vrijedne članice EU-a mogla i pretpostaviti.

Zastave Kanade i Europske unije

Bugarska i Rumunjska su već bile najavile ulaganje veta na sporazum s Kanadom - zbog vizne diskriminacije

Nije kriv samo Bruxelles

"Među zemljama EU-a definitivno postoje više i manje vrijedni 'stališi' i klase", tumači Krile, "a ovo je samo još jedan dokaz da su Hrvati pri dnu piramide i 'hranidbenog lanca'." Nekakav patriotski impuls, mišljenja je ovaj medijski analitičar, apriorno nalaže pobunu protiv takvog stanja. Ali, po njegovu viđenju, osjećaj samopoštovanja građani Hrvatske neće steći usmjere li još jednom svoj pravednički gnjev isključivo prema prijetvornom Bruxellesu, a nastave također biti nekritički podložni prema SAD-u u vlastitoj kući.

"Ovih je dana, ne gubimo iz vida, predsjednica RH-a naložila slanje pripadnika Hrvatske vojske na granicu s Rusijom. Ako naša državna administracija mirno prihvaća da su Hrvati dobri za NATO-ovo i američko 'topovsko meso', a nisu dovoljno dobri za ukidanje američkih i kanadskih viza, prva adresa za prigovore na to svakako nam nije i ipak ne smije biti Europska komisija", poantira Davor Krile. U iščekivanju bilo kakve reakcije, međutim, i on je skeptičan te drži kako će interesi hrvatskih građana još jednom biti hladno zanemareni.

Preporuka uredništva