1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hrvatska kultura i fondovi Europske unije

Statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji, te svakim novim korakom približavanja, Hrvatskoj se otvaraju sve veće mogućnosti sudjelovanja na natječajima za financijsku potporu fondova za kulturne projekte Europske unije.

default

Kako veliki dio hrvatske kulturne scene još nije upoznat sa strogim kriterijima vrednovanja koje za takve natječaje primjenjuje Unija, u Zagrebu je hrvatsko Ministarstvo kulture u suradnju s austrijskim državnim i kulturnim institucijama organiziralo jednodnevni seminar kojim je predstavljen program Kultura 2000, koji podupire i promiče kulturne suradnje među zemljama članicama unije, te nastavak tog programa koji će obuhvatiti razdoblje od 2007. do 2013.

Budžet tekućeg Unijinog programa, koji vrijedi do 2006, iznosi oko 235 milijuna Eura, a već je sasvim izvjesno da 2007. starta novi program koji predviđa financijsku podršku projektima do 2013. Upravo će ta nova faza otvoriti fondove hrvatskim aplikacijama koje će morati zadovoljiti stroge administrativne kriterije te obuhvatiti temeljito razrađenu dokumentaciju i financijske konstrukcije. No, kako naglašava član stručnoga tima programa Kultura 2000 Gerald Raunig, najvažniji je sadržaj projekata:

"Jedna od najbitnijih stvari je pronaći inovativne modele suradnje, a druga je geopolitička raširenost mreža koje du i dalje od europske situacije. Dakle, ne radi se samo o novim članicama i kandidatima, nego o čitavom području južnog sredozemlja, pa čak i dalje. Već postoje i projekti suradnje s Indijom i Japanom" kaže Raunig koji se već susretao s projektima koji su stizali iz Hrvatske no to su uglavnom bile: "Manje nevladine udruge s područja suvremene umjetnosti, a ne velike tradicionalne institucije koje se bave kulturnom baštinom."

No, nije važno kakve se institucije prijavljuju, zaključuje Raunig, nego se prije svega vrednuje sadržaj koji je sve češće transnacionalan tako da to nije pitanje Hrvatske ili Zagreba, već međunarodnog procesa u kojem su sve prisutnije prekogranične suradnje. Manje i suvremenije organizacije su, dakako, i fleksibilnije, no u sljedeću fazu projekta dodjele Unijine novčane pomoću kulturnim projektima uključit će se, nadamo se i veće, nažalost inertnije institucije, jer iako se o formi sljedeće o generacije programa "Kultura 2000." još diskutira, sigurno je da će izgledi Hrvatskih kandidata biti povoljniji, kaže Kathrin Kneissel iz Odjela za umjetnost austrijske Savezne vlade: "Važan napredak novoga programa je otvorenost zemljama izvan europske unije – tu dolazi u obzir Hrvatska , ali i sve druge zemlje regije zapadnog balkana. Možda bi preporuka bila baciti pogled preko granice, preko plota i pogledati koje su mogućnosti suradnje sa drugim zemljama, i unutar Unije, ali i izvan nje."

Ideja za sadržaje ne nedostaje, a takve radionice trebale bi educirati predlagače kako ideje pretočiti u natječajnu dokumentaciju, koja je vrlo opsežna i složena. Scena je svjesna da je očekuje još puno priprema želi li uspješno konkurirati drugim europskim projektima, pa tako u Ministarstvu kulture već pripremaju i nove slične događaje. "Naša je želja dobiti suradnju sa zemljama u neposrednom okruženju i sa zemljama koje su uspjele dobro iskoristiti EU-ove fondove kao što je Mađarska" najavljuje pomoćnica ministra kulture Goranka Horjan. Iako za pregovore o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, koji počinju 17.ožujka, kulturni projekti neće biti presudni poput onih poljoprivrednih ili infrastrukturnih, umjetnost je ipak najbolji ambasador dobre volje, a upravo otvorenost za suradnju zemalja iz Hrvatskog susjedstva, kao što su Austrija ili Mađarska, ukazuju da je spremna kvalitetno koristiti i primijeniti iskustva budućih kolega iz Unije.