1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Hrvatska kultura 2005. – između međunarodnih uspjeha i domaćih skandala

2005. godina bila je vrlo dinamična za hrvatsku kulturnu proizvodnju. O hrvatskoj se kinematografiji ponovno lijepo piše, muzejska i galerijska djelatnost bilježi niz uspjelih projekata i pokušavaju se riješiti i gorući problemi velikih nacionalnih kuća. S druge strane, sudovi su opet donosili zatvorske kazne piscima, a dužnosnici kulturnih institucija imenovali su se po političkom ključu.

Osoba godine: pjesnik Dragutin Tadijanović 2005. je proslavio svoj 100. rođendan.

Osoba godine: pjesnik Dragutin Tadijanović 2005. je proslavio svoj 100. rođendan.

Događaj godine za sve građane Hrvatske zasigurno je otvaranje pregovora o ulasku u Europsku uniju. Iako se taj događaj uglavnom interpretira u političkom kontekstu, pregovarački će se proces odraziti i na kulturnu proizvodnju. Na kulturnoj se sceni najviše iščekuje otvaranje raznih pretpristupnih fondova Unije kojima se potpomaže stvaralaštvo, te razmjena umjetnika i projekata. Neki ipak sa strepnjom čekaju vidjeti kako će se pregovarački proces odraziti na zakonsku regulativu i porezni sustav koji sada primjerice knjizi i kino ulaznicama omogućuje nultu stopu poreza na dodanu vrijednost. No, za sada razloga za strahove čini se nema, jer je screening područja kulture prošao izuzetno dobro, ispričala je voditeljica pregovaračke podgrupe za kulturu Nina Obuljen: «Naša prezentacija je bila primljena vrlo pozitivno. Bilo je i pitanja u kojima smo malo detaljnije obrazložili neke specifičnosti naše kulturne politike u području baštine, govorilo se i o nekim reformama koje su u tijeku, recimo o knjizi i onome što se planira u sljedećem razdoblju. Posebno je bilo riječi o namjerama Hrvatske u vezi ratifikacije UNESCO-ve konvencije o zaštiti i promicanju kulturne raznolikosti koja će vrlo uskoro na određen način postati dio aquija.»

Hrvatski «kulturni» skandali

No, zato u Europi nimalo dobro nije odjeknuo slučaj Predraga Matvejevića kojega je zagrebački Općinski sud početkom studenoga osudio na pet mjeseci zatvora i dvije godine uvjetno zbog klevetanja i vrijeđanja Mile Pešorde u tekstu «Naši talibani» objavljenom prije četiri godine. Svoj je slučaj sam Matvejević stavio u širi kontekst: «Vidim da mnogi kritičari uspoređuju taj gest koji vide u dvjema zemljama koje se približavaju Europi i nastoje svaka sa svojim razlozima da uđu u Europu. Turska koja pravi vidne napore da se približi Europi istodobno osuđuje Orhana Pamuka, jer je izjavio da su Turci napravili genocid nad Armenima. Hrvatska, koja je napravila zbilja odlučne korake približavanja, pravi jedan ovakav gaf, jedan autogol sudstva samoj Hrvatskoj.»

Još jedan skandal koji je zadesio hrvatsku kulturnu scenu potkraj godine bilo je imenovanje novoga ravnatelja Zagrebačke filharmonije Miljenka Puljića koji je na čelu orkestra zamijenio bivšega i po mnogima vrlo uspješnoga ravnatelja Berislava Šipuša. Puljić je, naime, prema mišljenju struke bio imenovan zbog političke odluke da se u Zagreb vrati šef-dirigent Vjekoslav Šutej kojemu je Šipuš dao otkaz zbog neprofesionalnog postupanja. Upravo se zato među zaključcima javne rasprave koju je dio stručne javnosti organizirao nakon imenovanja Puljića našao i zahtjev, što ga je uobličio glavni tajnik Hrvatskoga društva skladatelja Antun Tomislav Šaban: «…da se podrži odluka glazbenika Zagrebačke filharmonije za otkaz šefu-dirigentu Šuteju. To je nešto što počiva na pravilniku same filharmonije. Prema tome mislim da je to neuputno i da je to upravo taj glas struke o kojem govorimo.»

U inventurnu rubriku skandali 2005. treba upisati smjene u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Nakon razrješenja Mladena Tarbuka, kojem je zamjereno što je umjesto saniranja starih dugova stvarao nove, na mjesto intendanta došla je Ana Lederer. Ravnatelja baleta Dinka Bogdanića, kojega je dio ansambla optužio zbog navodnog psihičkog zlostavljanja, zamijenila je Irena Pasarić, a na mjesto ravnatelja drame ovih je dana imenovan Dragan Despot. Kada smo već kod kazališta, spomenimo da je u prvo saborsko čitanje otišao Zakon o kazalištu čiji je prijedlog dio struke dočekao na nož, jer, kako se moglo čuti, u kazalištima postavlja politički nadzor. Stoga je ministar kulture Božo Biškupić ovih dana poručio: «…da ćemo na Zakonu o kazalištu još ozbiljno poraditi zajedno sa stručnjacima iz tog područja. Korigirat ćemo ono što oni smatraju da treba, jer mi nismo ovdje da radimo protiv, nego za. Prema tome, taj zakon će biti koristan glumcima i kazalištu u cjelini.»

Uspješna godina za hrvatske filmaše

2005. dobro će zapamtiti hrvatski filmaši, jer je Ministarstvo ove godine odobrilo sredstva za financiranje rekordnih šest filmova, što se lijepo nadovezuje na niz međunarodnih uspjeha koje su tijekom godine ostvarili filmovi Arsena Antona Ostojića, Ognjena Sviličića i Tomislava Radića. Radićev film «Što je Iva snimila?» trijumfirao je i na nacionalnom filmskom festivalu u Puli kada je Radić ovako komentirao svoj film: «Ja sam htio napraviti film u ja-formi u kojem jedan čovjek opsjednut snimanjem snima vlastiti život sa svim što se u njemu događa. Na kraju se i ubije pred kamerama i tko dalje. Ja sam tu ideju koncipirao još 1974. godine kada nije bilo videa i bilo je jako komplicirano kako moj junak ima toliko novaca da može snimati na tonsku 16-icu svoj život.»

A godinu na izmaku zapamtit ćemo i po velikom povratku jednog od najpoznatijih hrvatskih animiranih likova – profesora Baltazara. Autorsku palicu povratničkog ciklusa od četiri epizode preuzeo je Marjan Lončar: «Karakter je ostao isti, s tim da smo u jednoj epizodi napravili da Baltazar nije savršen i da ne uspije isprve riješiti problem. Animacija je i dalje 2-d animacija kao i na samim počecima. Dakle, jedna reducirana geg animacija, koloriranje je plošno…»

Novi projekti u hrvatskim muzejima

A likovni događaji godine poklapaju se s favoritima ministra Biškupića. Pa poslušajmo: «Ja sam, recimo, uživao u izložbama poput Murtićeve, Vaništine, Vejzovićeve ili evo nedavno Ljube Ivančića. Bilo je i sjajnih skupnih izložbi – Klovićevi dvori sjajno funkcioniraju sa zbilja ozbiljnim programima.»

Tu nam valja dodati i vrlo uspjele projekte zagrebačkoga Muzeja za umjetnost koji je za veliku izložbu «Skriveno blago» postavljenu u povodu 125 godina te institucije iznio upravo skrivena blaga svojih depoa. Za koji dan svoja će vrata otvoriti i obnovljena Moderna galerija u Zagrebu, konstrukcija nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti također je već pod krovom pa stoga ne čudi da među najveća postignuća svojega ministarstva Biškupić ubraja baš 14 tekućih projekata izgradnje novih muzeja: «Meni je drago što smo započeli tolike projekte muzeja, a najpozitivnije iznenađenje za mene je da je kultura dobila 22 posto više novca iz proračuna u 2006. godini.»

Spomenuto povećanje kulturnog proračuna uglavnom će se i potrošiti na muzejske investicije među kojima valja spomenuti i Muzej domovinskog rata, Arheološki muzej u Osijeku te uređenje rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu.

100. rođendan Dragutina Tadijanovića

Među događaje godine probio se i jedan projekt nezavisne, vaninstitucionalne scene Zagreba. Radi se o Operaciji grad, desetodnevnom konglomeratu festivala, radionica, koncerata i svih drugih zamislivih kulturnih i umjetničkih formi koji je zauzeo prostore bivšeg tvorničkog kompleksa u centru grada koji je tih dana nalikovao na kulturne centre europskih metropola. A osoba godine? Svekolikim službenim i neslužbenim konsenzusom kulturne javnosti to je najveći hrvatski živući pjesnik Dragutin Tadijanović koji je ove godine na najljepši način proslavio svoj 100. rođendan – družeći se sa svojim štovateljima, obilazeći škole i kazivajući svoju poeziju.