1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska kao talac ICTY-a

U Zagrebu je održana konferencija o ulozi Suda za zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Među predavačima je bio i hrvatski predsjednik Josipović koji je upozorio kako je u Hrvatskoj taj sud dočekan s lažnim nadama.

Zgrada suda u Haagu

Zgrada suda u Haagu

Pravno i društveno nasljeđe Haaškog suda – tema je dvodnevne međunarodne konferencije, što su je u Zagrebu organizirali Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo, zagrebački Pravni fakultet, i Beogradski centar za ljudska prava. Hrvatska ne smije biti talac odnosa s Haaškim sudom, odnosno pronalaska topničkih dnevnika kao jednog od mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 s Europskom unijom, poruka je hrvatskog predsjednika Ive Josipovića s toga skupa.

"To nije sud samo za one druge"

Ivo Josipović

Hrvatski predsjednik - kao pravnik je još jednom naglasio kako je zasluga suda suočavanje i s vlastitim zločinima.

Osnovni pogled na Haaški sud je pozitivan jer je njegovo osnivanje značilo veliki iskorak u kažnjavanju počinitelja ratnih zločina nakon Nurberškog procesa. No, očekivanja kako će Sud kazniti sve počinitelje bio je nerealan, jedna je od ključnih ocjena dosadašnjeg rada ICTY-a, Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, što se čula na međunarodnoj konferenciji o nasljeđu Haaškog suda.

Najznačajnijim naslijeđem ICTY-a hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra širenje spoznaje u svim državama ex-Jugoslavije kako su sve strane činile ratne zločine. Hrvatski predsjednik, koji je, kako je podsjetio, u prošlosti bio optuživan da je agent ICTY-a i da za velike novce piše optužnice protiv Hrvata. U opširnoj je analizi dosega Suda, kazao i kako je osnivanje Tribunala u Hrvatskoj dočekano otvorena srca, ali s očekivanjima da je to Sud za tuđe politike i tuđe ratne zločine. Zbog toga je tadašnja hrvatska politika, koja je inače inicirala njegovo osnivanje, bila dijelom zatvorena za punu suradnju.

Uvijek i iznova o topničkim dnevnicima

Suđenje Anti Gotovini

Sudionici konferencije su se složili kako niti u jednoj zemlji više ne postoji značajniji otpor suradnji sa sudom, mada se sud koristi za sasvim druga pitanja.

Takav odnos mogao je i dovesti do slučaja tzv. topničkih dnevnika. „Pogreška je napravljena pred desetak godina i, nema razloga da je se skriva, ali danas mi to vrlo vjerojatno to ne možemo popraviti.“, kazao je Josipović. I baš zbog toga je nepravedno da je Hrvatska postala talac Haaškog suda na putu u Europsku uniju jer „danas u Hrvatskoj nitko ne skriva nikakve topničke dnevnike ni druge dokumente.“

U odnosima s Tribunalom bilo je uspona i padova, a od 2000. godine sve Vlade iskreno surađuju s Haaškim sudom, zaključio je predsjednik Ivo Josipović.

Direktor Beogradskog centra za ljudska prava Vojin Dimitrijević podsjetio je da je osnivanje Haaškog suda vrlo negativno dočekano u Srbiji, iako je njegova sudska praksa snažno utjecala na međunarodno humanitarno pravo.

Ambicija pisanja povijesti?

Suđenje Miloševiću

Maleni je korak između utvrđivanja činjenica - i pisanja ili prepisivanja povijesti.

Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru ex-Jugoslavije, osnovan 1993. godine, imao je neprimjerenu ambiciju utvrđivanja povijesne istine, što nije zadaća ni jednog suda, nego povjesničara. To je stvorilo dojam o politiziranosti Haaškog suda i oduzelo mu puno vremena na neproduktivne iskaze svjedoka, koji su tumačili povijest Balkana i Europe na nekorektan način. U konačnici je to naštetilo ugledu Suda, ali i međunarodnog prava, čulo se u nastavku konferencije o dosezima Haaškom sudu.

Sudac Haaškog suda Howard Morrison, koji sudi i vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, ustvrdio je da će se značenje tog suda ocjenjivati po tome koliko su suđenja bila poštena, a ne po brojnosti ili trajanju postupaka. „Pošteno suđenje nije uvijek lako postići i mnogi odlaze s osjećajem nepravde.“, rekao je Morrison. On ne sumnja u iskrenost suradnje država u regiji sa Sudom. Čak štoviše, tu suradnju ocjenjuje odličnom.

Predsjednik Ivo Josipović podsjetio je kako pravila Haškoga suda jasno propisuju proceduru utvrđivanja surađuje li neka država ili ne. „Tužitelj o suradnji obavještava predsjednika suda, a ako se on složi s ocjenom da država ne surađuje, obavještava Vijeće sigurnosti UN-a. U ovome slučaju takve odluke nema. Sudsko vijeće, pak, odlučilo je kako nema dokaza da Hrvatska ne surađuje sa sudom, ali napredak Hrvatske prema EU i dalje ovisi o stavu glavnoga tužitelja.“, prigovorio je Josipović. Zbog toga je slučaj tzv. topničkih dnevnika stanovita politizacija Suda, koja nepotrebno kvari odnose države, konkretno Hrvatske, i međunarodnoga pravosuđa.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva