1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Hrvatska ima pametnijeg posla nego što je rasprava o amandmanu"

Amandman o hrvatskom jeziku, koji su na izvješće o napretku Hrvatske podnijele zastupnice Zelenih u Europskom parlamentu, izazvao je burne reakcije. Što su stvarno htjele postići i kakvo je pravno stanje u tom slučaju?

Zastave EU-a i Hrvatske

Posljednje izvješće o Hrvatskoj u Europskom parlamentu

"Europski parlament skreće pozornost da je prvobitni srpskohrvatski jezik u pojedinim potencijalnim kandidatskim zemljama regije sada podijeljen u različite službene jezike, što pak ukazuje da će troškovi tumačenja i prijevoda imati znatne posljedice na proračun organa EU-a. Stoga se od Komisije traži da s hrvatskim državnim organima prije ulaska Hrvatske u EU pronađe odgovarajući dogovor u pogledu hrvatskog jezika koji neće kasnije spriječavati budući dogovor oko sveukupnog jezičnog reguliranja s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, čim spomenute zemlje postanu članice EU-a."

Ovako je glasio sporni amandman na izvješće o Hrvatskoj, koji na kraju nije prošao, ali je u Hrvatskoj podigao veliku prašinu.

Amandman je, kako kaže zastupnica njemačkih Zelenih Franziska Brantner, pogrešno shvaćen. Ona kaže kako se već sada mora razmišljati o pitanju jezika kod idućeg kruga proširenja, na primjer što će se dogoditi kada u EU uđu Bosna i Hercegovina i Crna Gora. No, ona ističe: "To ne znači da mi ne želimo hrvatski kao službeni jezik. Takva izjava je interpretirana kao namjera našeg amandmana, ali to nije naša namjera. Mi samo ukazujemo na potrebu da se pitanjem jezika već sada treba baviti."

"Amandman nije usmjeren protiv hrvatskog jezika"

Logo njemačke stranke Zeleni

Zastupnica njemačkih Zelenih je predložila sporni amandman

Ovakav amandman je predložen prvi put,a predložile su ga dvije zastupnice stranke Zeleni: Nizozemka Marije Cornelissen i Njemica Franziska Katharina Brantner. "Ako dobro pročitate amandman, tada ćete vidjeti da nigdje ne stoji da ne želimo hrvatski jezik ili srpski jezik u EU, već upravo suprotno. Mi priznajemo da postoji više jezika, ali upozoravamo da se o tome treba voditi računa. Nadamo se da Hrvatska nije posljednja zemlja iz regije koja će ući u EU“, pojašnjava Brantner.

Što se tiče pitanja jezika, u Bruxellesu je intervenirala i potpredsjednica hrvatske Vlade Đurđa Adlešič. Ona je već uoči glasovanja predvidjela da taj amandman nema nikakve šanse. "U Hrvatskoj smo osjetljivi na pravo korištenja vlastitog jezika. Može nas uznemiriti činjenica da se o tome raspravlja, ali sam sigurna da naše pravo na jezik ostaje“, naglasila je potpredsjednica hrvatske Vlade dodajući kako je dobila potvrdu i podršku od slovenskog zastupnika Ive Vajgla.

Kulturno naslijeđe i jezik zaštićeni Lisabonskim sporazumom

Lisabonski sporazum

Hrvatski će kao svi drugi jezici članica biti i pod zaštitom Lisabonskog sporazuma

Iz Europske komisije glasnogovornik za višejezičnost Julian Thompson također je ukazao na vrlo jasnu odredbu Vijeća iz 1958. godine. Tom prvom odredbom propisana je apsolutna jednakost službenih jezika. "Ova politika se nastavila i preživjela je sve do danas. Danas imamo 23 službena jezika i ne vidim nikakve prepreke da se ovakva politika nastavi i u budućnosti", naglasio je glasnogovornik Europske komisije. On je dodao: "Komisija je svjesna specifičnih karakteristika jezika u zemljama zapadnog Balkana. Kada Europska komisija provodi svoje odluke, onda je riječ o provedbi članaka 2 i 3 Lisabonskog sporazuma koji kažu da Unija treba poštivati bogatu jezičnu raznolikost te da treba osigurati zaštitu i jačanje kulturnog naslijeđa."

Komisija će pomoći u osiguravanju prijevoda i tumačenja

Sjedište Europske komisije iz zraka

Sjedište Europske komisije

"Odluku ne donosi Europska komisija. Svaka zemlja sama određuje svoj službeni jezik. Kada je jedna zemlja i službeno priznata kao kandidatkinja, tada se pitanje jezika određuje u pregovorima između zemlje koja je aplicirala i Vijeća ministara EU-a. To je u domeni poglavlja administrativna pitanja i kao takav dio ukupnog paketa pregovora o pristupanju. Kada Vijeće jednoglasno usvoji odluku o jeziku, tada je taj jezik uvršten u popis službenih jezika amandmanom na odredbu Vijeća broj jedan iz 1958. godine. Kada do toga dođe, tada taj jezik uživa sva prava i privilegije kao i ostali službeni jezici Europske unije. Međutim procedura ne uključuje Europsku komisiju, procedura ne uključuje prijedlog Komisije, Komisija se ne konzultira oko tog pitanja i zbog toga Komisija oko toga nema što kazati u samom prijedlogu. Ona je zadužena samo za provedbu odluke, pa, primjerice, mora osigurati pomagala za prijevode i tumačenja za nove službene jezike.

Upitan za pojašnjenje između EU-a, UN-a, OESS-a i Haškog suda gdje postoji prijevod na takozvanom BHS, je li moguće da EU preuzme model Haškog suda što se tiče jezika, glasnogovornik Europske komisije Julian Thompson je odgovorio: "Sve vrste rješenja su moguće za jezike u različitim institucijama, ali postoje jasna pravila i zakoni koji određuju naše aranžmane u Europskoj uniji. Kako god izgledali aranžmani u drugim institucijama, to nema nikakvog utjecaja na ova specifičan slučaj."

Identitet suverenih država oslikava se kroz jezik

Jelko Kacin

Jelko Kacin, slovenski liberalni zastupnik u Europskom parlamentu

I na koncu evo i reakcije Jelka Kacina, slovenskog liberalnog zastupnika, na prijedlog zastupnica u EP-u: "Te dame nisu prve koje su došle s ovakvim razmišljanjima. Na takav način je diskutirao i zastupnik Tannock iz Velike Britanije koji je uvijek načimao to pitanje koliko treba jezika na Balkanu. No sada se to po prvi puta konkretiziralo u jednom amandmanu. Mislim da taj amandman treba ignorirati, jer u Europsku uniju ulaze suverene države." Kacin ističe kako suverene države imaju svoj identitet koji se oslikava u jeziku i kulturi. On kaže kako ne treba trošiti vrijeme i energiju na rasprave o spornom amandmanu, jer Hrvatska ima drugih i značajnijih stvari kojima se treba baviti. "Hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije doći će automatski i zato je sva dokumentacija prevedena na hrvatski, a ne na srpsko-hrvatski. Ako smo imali hrabrosti i sposobnosti da Ircima omogućimo uporabu njihovog jezika koji se vrlo rijetko koristi u živoj komunikaciji, tada je normalno da će i Hrvatska imati svoj jezik", naglašava Kacin.

Hrvati su vrlo osjetljivi kod jezičnog pitanja

Karta Hrvatske

Raste osjetljivost na vlastiti jezik i u Hrvatskoj

Na koncu točku na i je možda stavila i potpredsjenica hrvatske Vlade Đurđa Adlešič koja je novinarima u Bruxellesu na pitanje jesu li političke elite svjesne važnosti hrvatskog jezika u EU-u, odgovorila: "Kada biste danas napravili anketu i istraživanje u Hrvatskoj, vidjeli biste koliko je u porastu potpora građana ulasku u EU. Nema više ni jedne političke strane niti zastupnika koji govori drugačije, a kada se govori o osjetljivosti na vlastiti jezik, mislim da je ona još veća." I na kraju, Đurđa Adlešič je naglasila: "Kada je riječ o hrvatskom jeziku, radi se doista o našem pravu koje imamo baš kao i sve druge zemlje članice."

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva